Zaštita životne sredine i dalje predstavlja ključni izazov za Crnu
Goru, iako je Poglavlje 27 otvoreno prije više od godinu dana, ocijenili
su iz Koalicije 27.
„Sudeći prema Trećem polugodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog
plana Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu
pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena za
period 2018-2020, jasno je da donosioci odluka Poglavlje 27 i dalje
nijesu uvrstili na listu prioriteta iako je očigledna važnost i
zahtjevnost ovog poglavlja. U navedenom izvještaju se jasno navodi da iz
čak četiri podoblasti – Horizontalno zakonodavstvo, Buka, Civilna
zaštita i Klimatske promjene, nije realizovana ni jedna obaveza
predviđena za period jul – decembar 2019. godine“, navodi se u
saopštenju Koalicije 27.
Crna Gora, dodaju, treba da ubrza implementaciju Nacionalne
strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine
EU o životnoj sredini i klimatskim promjenama, naročito u sektorima –
upravljanje otpadom, kvalitet voda i zaštita prirode.
„Uprkos većem broju strateških i planskih dokumenata, nedostaje
sistematsko upravljanje životnom sredinom, jasno definisani ciljevi,
realizovanje aktivnosti u rokovima, međusobna povezanost strateških i
planskih dokumenata koji odražavaju politike u ovoj oblasti i jake
institucije sa stručnim osobljem koji mogu odgovoriti na izazove. Sve
navedeno je doprinijelo tome da stepen realizacije planiranih aktivnosti
opada, imamo situaciju da je stepen realizacije planiranih aktivnosti
za 2018. godinu bio 55 odsto, dok je za 2019. godinu bio 34 odsto, što
je u suprotnosti sa očekivanom dinamikom, s obzirom na to da je
poglavlje otvoreno u decembru 2018. godine. Postavlja se pitanje kojom
brzinom i koliko efikasno će teći dalji proces pristupanja i
ispunjavanja završnih mjerila“, stoji u saopštenju.
Iz Koalicije 27 dodaju da je za oblast životne sredine i klimatskih
promjena, odnosno usklađivanje sa standardima EU i realizaciju obaveza
iz evropske agende u prethodnom periodu, prema gore pomenutom
izvještaju, uloženo oko 46 miliona eura.
Prema Zakonu o budžetu za 2019. godinu iznos od 1,33 miliona eura,
ili 0,08% ukupnih rashoda tekućih budžetskih sredstava dodijeljeno je za
Program „Zaštita životne sredine i komunalni razvoj“, za 2018. godinu u
iznosu od 1,43 miliona eura, ili 0,09%, u 2017. godini u iznosu od 1,8
milona eura ili je izdvojeno 0,09% što je nedovoljno za sprovođenje
strateških i zakonodavnih aktivnosti u ovoj oblasti, a zaključuje se i
da je iznos izdvojenih sredstava iz godine u godinu sve manji“, dodaje
se u saopšenju.
Ističu da ne postoji održiv finansijski okvir koji može odgovoriti na zahtjevnu primjenu i sprovođenje zakona.
„Eko fond je osnovan, ali još uvijek ne funkcioniše. Očekivanje da bi Eko fond mogao da posluži kao ključni mehanizam za finansiranje obaveza iz Poglavlja 27, izazov je u dijelu organizacionih , finansijskih i tehničkih kapaciteta. Sredstva koja bi se mogla prikupiti nijesu dovoljna za troškove finansiranja projekata zaštite životne sredine i troškova procijenjenih u NEAS-u. Na primjer, za „teške“ direktive neophodno je pripremiti planove za sprovođenje, a u skladu s tim i troškove iz državnog budžeta. Očigledno je da neće biti značajnih finansijskih izdvajanja za zatvaranje Poglavlja 27, direktno proisteklih iz državnog budžeta, već od penala u privatnom sektoru. Imajući u vidu nisku stopu naplativosti poreza i kazni iz ovog sektora, postoji opravdana sumnja da će predložena rješenja u okviru Eko fonda biti u mogućnosti da značajno doprinesu ostvarenju obaveza iz ovog poglavlja“, zakljućuju iz Koalicije 27.
Pročitajte još