Jugoslovenski časopis TOP je krajem osamdesetih objavio imena najbogatijih stanovnika Jugoslavije u 1988. godini. Interesantno je kako na listi nema nijednog političara, kao i da navode da je taj prikaz samo potvrdio dotadašnju situaciju u Jugoslaviji.

Poreska uprava je u februaru 1989. godine predstavila preliminarnu listu najbogatijih građana iz prethodne godine, pokazavši tako kako su najveće prihode prijavili privatni ugostitelji, pjevači, kompozitori narodne muzike, trgovački putnici, predstavnici stranih firmi, fudbaleri, likovni umjetnici, novinari i univerzitetski profesori.

Interesantno je kako na ovoj listi nije bilo nijednog političara. Vrijedi naglasiti kako poreska osnova nije bila jednaka za cijelu Jugoslaviju te se izračunavala prema ovoj formuli: prosječni dohodak puta tri, piše Yugopapir.

U Beogradu je najveću zaradu zabilježio pjevač narodne muzike (142 miliona dinara), u Zagrebu trgovački predstavnik (61 milion dinara), a u Ljubljani akademski kipar (28 miliona dinara). Nema podataka za Sarajevo, a rekord je postavio privatni ugostitelj iz Skoplja, koji je tokom 1988. godine zaradio 171 milion dinara.

Od objave ovih podataka prošlo je nešto više od 30 godina, a sistem koji je vladao tada se umnogome promijenio – tako da sada najveće zarade ostvaruju političari, dok, naprimjer, muzičari, ugostitelji, novinari i umjetnici nerijetko javno govore o vrlo skromnim primanjima.