KO JE ŽENA PO KOJOJ JE NAZVAN AUTOPUT: Prosili su je svi prinčevi Evrope, a ona je odlučila da živi po svom

    2 godine pre 1003 pregleda Izvor: kurir.rs

Ko je princeza Ksenija po kojoj će biti nazvan novi autoput koji je posle sedam godina gradnje otvoren prije dva dana.

Sama ova najava, prije više od 6 meseci, kada je i predloženo da se put zove po crnogorskoj princezi izazvala je veliku pažnju i „najobičnijeg svijeta“. Jedan od razloga bio je sigurno to što je u pitanju princeza i što u regionu nije baš uobičajeno da velike saobraćajnice budu nazivane po damama.

Ali ipak je uprkos različitim mišljenjima novi autoput od 40 kilometara koji je otvoren prvi put nazvan po jednog princezi.

A, ko je zapravo bila princeza Ksenija?

U najkraćem bila je lijepa, obrazovana, i veoma svoja. Neki dodaju i da je bila opasna imajući u vidu da je iz sjenke vukla i ozbiljne političke poteze.

Ksenija Petrović Njegoš važila je za veoma obrazovanu, inteligentu i talentovanu ženu. Rođena je 22. aprila 1881. godine na Cetinju i to kao deseto dijete i osma ćerka kralja Nikole Petrovića Njegoša i Milene Petrović. Važila je i za najljepšu među sestrama. Tvrdi se i da je bila vrlo posebna za vrijeme u kom je živjela. Ostala je upamćena po tome što je bila prva žena na Balkanu koja je vozila automobil, i kao jedina princeza koja se bavila fotografijom.

Svoje visoko obrazovanje stekla je na dvoru, za razliku od ostale djece kralja Nikole i Milene koja su svoje obrazovanje stekli u inostranstvu.

Nije bila udata, i pored mnogih prosaca koje je imala. Samo neki od njih bili su srpski kralj Aleksandar Obrenović, grčki prinčevi Nikola, Đorđe i Andrej, kao i bugarski car Ferdinand. U to vrijeme bila je to čudna odluka koju je donijela kraljeva ćerka, jer su sve njene sestre bile udate za nekog iz kraljevske porodice širom tadašnje Evrope. Kako kažu mnogi istorijski izvori, odluka koju je donijela, da život provede kao neudata žena, dovela je u pitanje čak i mnoge međudržavne odnose.
Bila je vrijedna mlada žena koja je na dvoru je obavljala mnoge poslove. Nije bila jedna od onih kojoj je bilo teško da radi. Bila je član mnogih humanitarnih društava u kojima je obavljala mnoge humanitarne poslove. U teškim vremenima, koja je obilježio rat bila je od velike pomoći narodu u Crnoj Gori, izbjeglicama i djeci, ali prije svega svojoj porodici.

Bila je prva princeza koja se tada bavila fotografijom. Aparat je stalno bio uz nju, bilježila je detalje iz svog života, kao i predjele u Crnoj Gori. Mnoge slike su oslikavale njen život i neprilike koje su je zadesile. Bila je i član bečkog društva za fotografiju. Bila je prva u mnogo čemu.

Iako rođena kao princeza na dvoru, za Kseniju se ne može reći da je imala lagodan život.

Godine 1916. je napustila Crnu Goru sa svojom porodicom. Odlazi u Francusku, a potom u Italiju. Sve vrijeme je bila uz oca i majku, kao i sestru Vjeru. Sve do 1921. godine dok njen otac nije preminuo, bila je neko ko je bio od velike pomoći svom ocu, odlučivala je o mnogim državnim pitanjima, i bila je glavni politički savjetnik svom ocu.

Trudila se da očuva čast svoje porodice i u mnogo teškim vremenima. Čak i kad je zapala u siromaštvo podnosila ga je dostojanstveno i ponosno. Bila je veoma hrabra i jaka žena, koja se uvijek trudila da spase sve, što se spasiti može.

Princeza Ksenija preminula je 10. marta 1960. godine u Parizu u svojoj 80. godini života.