Porazivši predsjednika Donalda Trampa u oštroj trci na izborima koje je nazvao “bitkom za dušu ove nacije”, Džo Bajden ispunio je san koji mu je izmicao više od tri decenije.

Kandidat Demokratske partije, dvostruki potpredsjednik i dugogodišnji bivši američki senator iz države Delaver, uzdigao se do pobjede na talasu frustracija zbog Trampovog vođenja pandemijom COVID-19 i zamora nastupima karakterističnim za predsjednika. Dobio je najmanje 279 od 538 glasova izbornog ili elektorskog koledža. Za pobjedu, inače, kandidat treba da osvoji najmanje 270 glasova elektora kako bi osvojio najvišu funkciju u državi.
Bajdenova pobjeda u nekim ključnim saveznim državama koja su bila bojna polja bila je jako tijesna, ali širom Sjedinjenih Američkih Država osvojio je otprilike četiri miliona glasova više od Trampa.

Predsjednik u 78. godini
Bajden, koji 20. novembra puni 78 godina i najstariji je ikad izabrani američki predsjednik, kandidovao se sa obećanjem da će ujediniti naciju, usporiti širenje koronavirusa, obnoviti veze sa saveznicima i vratiti ugled nacije čiji je “kredibilitet i uticaj”, rekao je ranije 2020. godine, “potkopan gotovo na svaki način otkako je Tramp stupio na dužnost”.

“Znam ovu zemlju. Poznajem naše ljude. I znam da se možemo ujediniti i izliječiti ovu naciju”, rekao je glasačima na skupu 27. oktobra u južnoj državi Džordžiji.

Pred Bajdenom težak posao
Novoizabrani predsjednik postaje šefom države nakon inauguracije 20. januara. Suočiće se s državom ne samo duboko podijeljenom oko niza pitanja, uključujući rasna, imigraciona i kulturna pitanja, već i državom koja se bori da preživi pandemiju koja je zarazila skoro 10 miliona ljudi, a od koje je umrlo više od 236.000; ekonomija je ozbiljno opterećena kao i struktura svakodnevnog života, što je uticalo na povećanje nezaposlenosti i neizvjesnu budućnost.

Takođe, mora težiti ka popravljanju teško iscrpljenih odnosa s ključnim evropskim saveznicima, suočavanju s Rusijom i odbrani od sve većeg izazova koji predstavlja Kina.

Bajden neće biti novo lice ni za 330 miliona Amerikanaca na čijem čelu vlade će biti, niti za strane lidere s kojima će komunicirati.

Pola vijeka službe u Vasšngtonu
Bajden je služio u Vašingtonu gotovo pola vijeka, uključujući 35 godina kao senator i osam godina kao potpredsjednik Baraka Obame, od 2009. do 2017. godine.

Dugogodišnji bivši član i trostruki predsjedavajući Senatskog odbora za vanjske odnose, Bajiden je puno putovao u inostranstvo i bio uključen u razgovore o, između ostalog, pitanjima trgovine i nuklearnog naoružanja. Sastao se sa sovjetskim rukovodstvom 1979. godine kako bi razgovarao o kontroli naoružanja i podržao proširenje NATO-a nakon sloma komunizma i raspada Sovjetskog Saveza nekih deset godina kasnije.

Obama ga je dva puta izabrao za svog pratioca u kampanji, uglavnom zahvaljujući njegovoj snazi na polju vanjske politike. Bajden je 2008. godine nadoknadio iskustvo koje je Obami nedostajalo na tom polju kada je, Obama, tada prvi put senator iz Ilinoisa, s manje iskustva sa vanjskom politikom nego McCain, 71-godišnji stari republikanac iz Arizone koji se borio u Vijetnamskom ratu i bio vodeći član manjinske partije u Vojnom komitetu Senata, postao predsjednikom SAD.

Treći pokušaj
Bajden je razmjenjivao kritike s Trampom tokom kampanje u debatama, ali je predstavio blaže, ranjivije držanje koje je moglo privući glasače umorne od ličnih uvreda i nastupa na Twitteru koje je priređivao sadašnji predsjednik.

Analitičari kažu da je Bajden preživio u politici decenijama jer ima sposobnost povezivanja s glasačima – uključujući zajedničko iskustvo ličnih poteškoća – što ga čini “simpatičnim” za mnoge.

Biografija izabranog SAD predsjednika
Džozef Robinete Bajden mlađi, rođen je 1942. godine u gradu Skrantonu, Pensilvanija – mjestu u kojem se dešava radnja TV serijala, komedije Ured (The Office) – u katoličkoj porodici srednje klase koja se borila sa finansijskim poteškoćama i nizom nevolja.

Najstariji od četvoro djece, Bajden je odrastao u srednjoj klasi nakon što se porodica preselila u susjednu državu Delaver, nastanivši se u gradu Vilmington, a njegov otac zarađivao je za život kao uspješan prodavač polovnih automobila.

Igrao je američki fudbal i bejzbol u katoličkoj srednjoj školi koju je pohađao i bio je predsjednik razreda u posljednje dvije godine školovanja, iako je bio loš učenik. Potom je pohađao Univerzitet u Delavareu i diplomirao pravo na Univerzitetu Syracuse u državi Njujork.

Bajden se prvi put vjenčao 1966. godine sa Neiliom Hanter, studentkinjom iz Sirakuze, a kasnije su se preselili u Delaver, gdje je položio ispit potreban za bavljenje pravom i dobio troje djece.

Njegova supruga Neilia i njihova jednogodišnja kćerka poginule su u saobraćajnoj nesreći dok su bile u kupovini božićnih poklona, nekoliko sedmica nakon što je Bajden, tada 29-godišnjak, prvi put izabran za senatora 1972. godine – u to vrijeme šesti najmlađi senator ikad izabran. Sinovi Hanter i Bo bili su povrijeđeni u nesreći.

Bo je umro od kancera na mozgu 2015. godine u 45. godini. Hanter, danas 50-godišnjak, decenijama se borio s ovisnošću o alkoholu i drogama – a pored toga, njegova unosna pozicija u odboru ukrajinske energetske kompanije u periodu od 2014.-19. godine učinila ga je metom Trampovih saveznika tokom očeve predsjedničke kampanje.

Bajden je rekao da je skoro odustao od Senata zbog te tragedije, i kako bi se mogao brinuti za svoju djecu, ali ipak je nastavio. Kako bi mogao da pomogne oko brige sa sinovima i istovremeno radi vozio se 90 minuta vozom od kuće u Delavereu do Vašingtona, što mu je donijelo nadimak Amtrak Joe (Amtrak je željeznička kompanija).

Svakodnevne vožnje vozom do posla imale su uticaja i na njegovu politiku. Bajden je postao zagovarač prevoza željeznicom i dio njegove kampanje 2020. pozivao je na “željezničku revoluciju” kojom bi se borilo protiv klimatskih promjena i pomoglo radničkoj klasi koja zavisi od javnog prevoza.

Bajden je u mladosti mucao zbog čega je bio predmet podsmijeha u razredu. Mucanje se i dalje ponekad može primjetiti. Tokom kampanje 2020. protivnici bi koristili tu njegovu osobinu zajedno sa njegovim godinama kako bi bacili sumnju u njegovu mentalnu spremnost za funkciju predsjednika.

Iako u tih 35 godina nikada nije izgubio trku u Senatu, Bajden je pretrpio neuspjehe u svojoj političkoj karijeri.
Kandidovao se za demokratsku predsjedničku nominaciju 1988. godine, u dobi od 46 godina, i ponovo 2008. godine, ali su ga ostali konkurenti nadmašili i odustao je od obje trke.

Jedno vrijeme se činilo da bi Bajdenova kandidatura za nominaciju 2020. mogla biti ponavljanje onih prethodnih neuspješnih pokušaja.

Put ka nominaciji
Najavio je svoju kandidaturu u aprilu 2019. godine, nakon mjeseci oklijevanja i gotovo dvije desetine drugih kandidata – uglavnom mladih, liberalnijih ili naklonjenih lijevici, i daleko novijih u politici od Bajdena koji je bio senator više od 35 godina – ipak se odlučio da uskoči u trku.

Biden se pokušao predstaviti kao svjetionik stabilnosti za zemlju za koju je rekao da je postala “bojno polje” nakon tri godine predsjednikovanja Donalda Trampa, koga je optužio za podjelu građana i ugrožavanje “temeljnih vrijednosti ove nacije, pozicije u svijetu, naše demokratije”.

“Mi smo u borbi za dušu nacije”, rekao je Biden u video najavi svoje kandidature. Ako mu se preda još jedan četvorogodišnji mandat, naglasio je, Tramp će “zauvijek i iz korijena izmijeniti karakter ove nacije, ono što mi jesmo i ja ne mogu da stojim i samo gledam da se to dešava”.

Međutim, ankete su pokazale da Bajden nije zasjao na pozornici usred najraznolikijih demokratskih potencijalnih kandidata u istoriji – od žene afričko-indijskog porijekla do homoseksualca i socijaliste, između ostalih – borio se i na samom predvorju predsjedničke nominacije početkom 2020.

Bajden je loše prošao u svoje prve tri preliminarne trke za nominaciju početkom i sredinom februara dok su mladi demokratski glasači više bili naklonjeni liberalnijim kandidatima poput Bernija Sandersa i Elizabet Voren, oboje također u 70-im godinama, ili mlađim umjerenim kandidatima. Ipak, Bajden se konačno probio krajem februara kada je bio prvi u Južnoj Karolini, četvrtoj saveznoj državi koja je glasala, zahvaljujući najvećim dijelom podršci koju je dobio od Afroamerikanaca.

Bajdenovi umjereni suparnici vidjeli su svoju priliku da dobiju nominaciju demokrata u nekim slučajevi govoreći da strahuju od Sandersove nominacije koja bi mogla da ponovo donese pobjedu Trampu u novembru, počeli su da ispadaju iz trke neposredno prije 3. marta, dana poznatog kao Super utorak kada 14 saveznih država i jedna teritorija daju svoje glasove. Njihov odlazak raščistio je put ka pobjedi za Bajdena koji je tog dana dobio u 10 saveznih država preuzevši vođstvo od Sandersa i nakon toga više ne gledajući unazad.

Bajdenova pobjeda u Demokratskim preliminarnim izborima “može se pripisati jednostavnoj činjenici da većina ljudi voli ‘ujaka Džoa’”, napisao je kolumnista Vašington Posta Max Boot u martu.

COVID-19 i kampanja
Predsjedničku kampanju 2020. godine preokrenula je pandemija izazvana koronavirusom, koja je velike političke skupove sa pristalicama i neodlučnim glasačima – osnovno obilježje modernih političkih mitinga – ozbiljnim zdravstvenim rizikom.

Demokratska stranka odlučila se za potpuno virtuelnu nacionalnu konvenciju u avgustu, dok je Republikanska partija svoju kampanju uglavnom prebacila onlajn.

Bajden, čija dob povećava potencijalnu opasnost po zdravlje od zaraze koronavirusom, djelovao je iz svog doma tokom većeg dijela kampanje, dajući intervjue putem interneta.

Tramp, koji buja na burnim skupovima kojima prisustvuju njegove pristalice, uglavnom je ignorisao zdravstvene mjere i nastavio biti domaćin velikih događaja širom zemlje.

Tramp je ismijavao Bajdenovu masku i njegovu odluku da vodi kampanju od kuće, nazivajući ga ponekad “Džoem Skrivalicom”, koristeći se igrom riječi sa prezimenom Bajden.

Ali Bajdenova kampanja niskog intenziteta – za koju je rekao da je pokazala vrstu vođstva koja je potrebna u vrijeme pandemije – zaštitila ga je od možda njegove najslabije osobine: javnog nastupa. Poznat je po, ne samo širokom blještavom osmijehu već i po svojim brojnim gafovima kao što je brkanje statistike i miješanje imena.

Bajden je ponekad znao zvučati nekoherentno i neskoncentrisano kada je tokom jedne od debata preporučio porodicama da zajedno slušaju muziku na “kasetofonu” – uređaju koji je već decenijama prevaziđen novim tehnologijama.

Međutim, Bajden je rijetko posrnuo tokom dvije debate uživo nasuptrot Trampa, u septembru i oktobru, dok je kritikovao predsjednika zbog rukovanja krizom koronavirusa, od kojeg je do kraja septembra stradalo više od 200.000 Amerikanaca.

“Svako ko je odgovoran za toliko smrtnih slučajeva ne bi smio ostati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Bajden tokom debate 22. oktobra.

Ukrajina i Burisma

Ankete su Bajdenu davale prednost nad Trampom čak i prije nego što je nominovan iz reda demokrata u junu.

Tramp je djelimično pokušao prestići Bajdena proglašavajući ga “korumpiranim” političarom čija je porodica profitirala od njegove pozicije. Napad se uglavnom fokusirao na Bajdenov rad kao Obaminog čovjeka koji je bio usmjeren na Ukrajinu nakon što je Rusija zauzela Krim i podržala militante koji su 2014. godine preuzeli kontrolu nad dijelovima dvije istočne provincije.

Bajdenov sin Hanter pridružio se odboru kijevskog proizvođača prirodnog plina Burisma, mjesec dana nakon što je njegov otac počeo nadgledati politiku prema Ukrajini. Burisma je u vlasništvu bivšeg zvaničnika osumnjičenog za korupciju. Trampova kampanja tvrdila je da je Bajden naredio otpuštanje ukrajinskog tužioca kako bi zaustavio istragu o Burismi.

Bajdenova kampanja odbacila je tu tvrdnju, tvrdeći da je pogurao ukrajinsku vladu da se riješi tužioca jer nije provodio istrage o korupciji. Zvaničnici američkog State Departmenta i ukrajinski aktivisti za borbu protiv korupcije podržali su Bajdenovu verziju događaja.

U septembarskom izvještaju iz istrage senatskih republikanaca kaže se da je Hanterov stav u odboru Burisma stvorio privid sukoba interesa, ali da nije otkriveno da su Bajdenovi uradili nešto loše.