Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je u razgovoru za Pobjedu da Montefarm i Vlada Crne Gore nastoje da interventnim uvozom pojedinih medikamenata prevaziđu barijere na tržištu ljekova koje je izazvala pandemija korona virusa.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je u razgovoru za Pobjedu da Montefarm i Vlada Crne Gore nastoje da interventnim uvozom pojedinih medikamenata prevaziđu barijere na tržištu ljekova koje je izazvala pandemija korona virusa.

On je naglasio da veledrogerije imaju obavezu da kontinuirano snabdijevaju naše tržište ljekovima i da su zbog toga preduzeti novi potezi.

“U interesu zaštite zdravlja građana Crne Gore, odnosno obezbjeđivanja kontinuirane snabdjevenosti apoteka i zdravstvenih ustanova ljekovima sa Liste ljekova, Ministarstvo zdravlja je predložilo, a Vlada usvojila zaključke na osnovu kojih je Montefarm zadužen da po hitnom postupku, a u skladu sa Zakonom, sprovede nabavku nedostajućih ljekova”, istakao je Hrapović.

Objašnjavajući navode Montefarma, da ,,usljed aktuelne situacije i u regionu i u svijetu, uvoz ljekova ne ide uobičajenim tokom“ Hrapović podsjeća da su nakon proglašenja pandemije mnoge evropske zemlje zatvorile granice, čime je i zaustavljen proces uvoza i izvoza, da bi nakon izvjesnog vremena bila donešena odluka da se iz te zabrane izuzmu ljekovi i medicinska sredstva.

“Iz tog razloga uvoz ljekova nije mogao ići uobičajenim tokom”, kazao je ministar zdravlja.

Odgovarajući na pitanje koliko su navodi o sigurnosti u snadbijevanju ljekovima utemeljeni ako sigirnost apsulutno počiva na uvozu Hrapović ističe da apsolutna snabdjevenost ne postoji, ali ,,možemo sa sigurnošću reći da je pod kontrolom“.

“Što se tiče apoteka Montefarma, uprkos situaciji u svijetu i regionu, snabdjevenost je na visokom nivou”, tvrdi Hrapović.

On ističe da dostupnost lijeka ne zavisi isključivo od uvoznika, već i od proizvođača, tj. da li u procesu proizvodnje samog lijeka ima svih neophodnih komponenti, da li zadovoljava sve standarde i slično.

Ministar zdravlja ističe da je dobio obavještenje od veledrogerija, da će ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, deficitarni ljekovi stići u Crnu Goru kanalom iz Srbije tokom naredne nedjelje.

“Imali smo situaciju sa zabranom izvoza ljekova iz Srbije odakle u Crnu Goru dolazi veliki broj isporuka, što nam je značajno otežavalo nabavke i usljed toga smo bili prinuđeni da tražimo alternativne puteve. Dobra je vijest da je odluka o zabrani izvoza ljekova prestala da važi 24. aprila. Značajno je da su pojedini dobavljači uspjeli da riješe ovaj problem i dobiju odobrenje za izvoz, a nekoliko njih još čeka. Što se tiče ostalih tržišta (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, čak i Italija, Njemačka, Mađarska) uvoz ljekova za sada ide nesmetano. Veledrogerije su imale i vanredne isporuke sa dodatnim količinama i za sada je situacija stabilna”, tvrdi Hrapović.

Uzimajući u obzir činjenicu da mi ljekove uvozimo, odgovorni i pravovremeni postupci nabavke i stvaranje dodatnih zaliha su u ovim okolnostima, kako navodi ministar zdravlja, mehanizmi su kojima naš sistem štiti korisnike ljekova i farmaceutskih sredstava.

Kako kaže, većina proizvođača i dobavljača ,,nam izlazi u susret i trudi se da nam obezbijedi višemjesečne zalihe“.

“Montefarm redovno dopunjava zalihe na osnovu potražnje i potrošnje i ulaže maksimalne napore da zalihe bilo kog lijeka ne budu na minimumu. Pri tom napominjemo, da skladište „Montefarma“ snabdijeva sve i javne zdravstvene ustanove i „Montefarmove“ apoteke u svim opšinama u Crnoj Gori. Takođe, građanima je omogućeno da i u privatnim apotekama realizuju svoje recepte, ako nekog lijeka trenutno nema u apotekama Montefarma“, kazao je Hrapović.

Rješenje za „konkor“

Odgovarajući na pitanje da li raspolažemo rezervama ljekova koje bi garantovale građanima da neće ostati bez terapije i kako objašnjava da u rezervi nema lijeka kakav je „konkor“, Hrapović navodi da su veledrogerije u prethodnom periodu plasirale vanredne narudžbe i zalihe najvećeg broja proizvođača su obezbijeđene za dva do tri mjeseca.

“Pokušavamo da obezbijedimo isporuke direktno iz proizvodnih mjesta (gdje je to moguće), ili obezbjeđujemo terapijske paralele od drugih proizvođača, usljed datih okolnosti. Želim da napomenem da i u idealnim uslovima postoje proizvođački deficiti zbog nedostaka sirovine, problema u proizvodnji i sl. koji se ne mogu uvijek predvidjeti”, objašnjava ministar zdravlja.

Upravo je, dodaje „konkor“ („concor“) od početka godine bio deficitaran, ,,tačnije nije ga bilo u željenim količinama, tako da se rezerve nijesu mogle stvoriti“.

“Ipak, potrebno je naglasiti da taj lijek spada u grupu ljekova poznatu pod imenom beta-blokatori. Na tržištu postoji još niz ljekova iz iste grupe koji mogu adekvatno zamijeniti „konkor“. Stoga, pacijent uz konsultaciju sa izabranim ljekarem, može koristiti neki drugi lijek. Ali kao što sam kazao, isporuka „konkora“ u apotekama je u toku i taj problem je za nama”, kazao je Hrapović.

U svijetlu brojnih najava nadolazeće ekonomske krize, čiji obrisi još nijesu poznati, a odgovarajući na pitanje koliko je realno očekivati da će i u perspektivi biti problema sa blagovremenom nabavkom određenih ljekova, Hrapović kaže da nabavka ne zavisi samo od uvoza već i od proizvođača.

Prema njegovim riječima, nije isključeno da se i globalno tržište može suočiti sa nestašicom određenih ljekova, iz kako kaže, više razloga – proizvođacki deficit usljed nedostatka sirovine, problemi u proizvodnji koji se dešavaju i u normalnim okolnostima, povećana potražnja za lijekovima zbog pandemije korona virusa i straha od pojačane potražnje i problema u lancu snabdijevanja.

“Vjerujem da će farmaceutske kompanije koje proizvode ljekove, kao i veledrogerije koje se bave nabavkom i distribucijom ljekova iznaći rješenje da se te nestašice umanje i prevaziđu”, kazao je Hrapović.

Globalna situacija

On dodaje da potpuna snabdjevenost ili stoprocentna, ne postoji nigdje u svijetu, upravo zato postoje paralele ili adekvatne zamjene.

“Dinamika nabavke i isporuke ljekova je složen proces, a Montefarm kao dugogodišnji snabdjevač svih javnih zdravstvenih ustanova, uspijeva da izađe u susret potrebama zdravstvenog sistema”, navodi ministar zdravlja.

Na evropskom, ali i na svjetskom tržištu, ističe, eventualno može doći do nestašice pojedinih supstanci za pravljenje ljekova, ali, dodaje, po izlasku iz pandemije, farmaceutske kompanije nastaviće sa uobičajenom proizvodnjom ljekova.

“Svjedoci smo da pojedine države u Evropi već postepeno ukidaju mjere koje su važile za vrijeme postojeće pandemije. Kako je Crna Gora malo trzište, a samim tim i količine koje su nam potrebne se mogu lakše odvojiti sa drugih tržišta ukoliko postoji dobra volja, pa se nadamo da ćemo uz blagovremeno angažovanje i pomoć proizvođača koji pokazuju dobru volju da nam izađu u susret, uspjeti da izađemo na kraj sa potencijalnim teškoćama”, zaključio je ministar zdravlja.

Lista ljekova za koje je odobrena hitna nabavka

Hrapović je potvrdio da je odlukom Vlade definisano da se odobri hitna nabavka ljekova. Među njima su „famotidin“, lijekovi za liječenje arterijske hipertenzije („fosinopril“, „fosinopril plus“, „amlodipin“, „propranolol“), za liječenje poremećaja rada štitaste žlijezde „levotiroksin“, antibiotici („doksiciklin“, „amoksiciklin“, „rifampicin“), zatim „ibuprofen“, „bromazepam“, „alprzolam“, „haloperidol“ i drugi.

Na listi su i ampulirani lijekovi: „diklofenak“, „paracetamol“, „fiziološki rastvor“, „manitol“, „azitromicin“, „vankomicin“, biološki lijekovi i drugi.

Bilo je i ranije nestašica, ali uvijek ćemo voditi brigu o pacijentima

Na pitanje, može li se u ovom trenutku svakom građaninu garantovati sigurnost da će ,,sjutra“ imati lijek koji mu je neophodan, Hrapović ističe da je u ovom trenutku ,,imamo snabdjevenost od 95 posto što se tiče ljekova koji se nalaze na Listi“.

“Svjedoci ste da radimo sve što je moguće da tako i ostane i da svi naši pacijenti budu pravovremeno pokriveni sa odgovarajućim terapijama. Crna Gora se i ranije suočavala sa povremenim nestašicama određenih lijekova, ali je uvijek vodila brigu o tome da građani imaju svoj lijek”, kazao je Hrapović.

Pandemija izazov za farmaceutsku industriju

Epidemiološka i zdravstvena situacija u svijetu predstavlja veliki izazov za farmaceutsku industriju, ali smo svjedoci da sprovode aktivnosti na pronalasku i pravljenju vakcine za kovid-19, kao i lijekova koji bi bili djelotvorni u borbi sa ovim virusom, navodi Hrapović.

On ističe da su u ovom trenutku sve oči uprte u farmaceutsku industriju i u nauku.

“Posljedice ove epidemije su nesagledive, tako da će se, vjerujem i u budućnosti ulagati mnogo više sredstava za klinička istraživanja ljekova, kao i za proaktivno djelovanje u dijelu pronalaska novih vakcina i ljekova, kako se slična epidemiološka situacija ne bi ponovila. Trenutno još nema zvanično odobrenog lijeka, ali postoje ljekovi koji u eksperimentalnoj fazi daju pozitivne rezultate, uz postojanje velikog opreza prilikom uključivanja istih u terapijske protokole”, zaključuje Hrapović.