U pljevaljskoj kotlini, ekološkoj crnoj rupi „ekološke“ Crne Gore osvanulo je još jedno hladno i tmurno jutro, sa gustom maglom i enormnom količinom štetnih materija u vazduhu. Kao i mnogo puta ranije, sablasno djeluju prljave pljevaljske ulice po kojima i žurno promiču pljevaljska djeca sa torbama na leđima, obavijena maglom punom otrovnog smoga. Ona su i ovog jutra na savjest odraslima, jer ova dječica rizikuju svoje zdravlje zbog njihove neodgovornosti.

Znaju vladari ljudskih sudbina da je tokom noći, kao i do sada, zagadjenost alarmantna, ali ništa ne čine da ublaže patnje svojih građana. Čak ni kratkoročnih mjera Vlade CG na polovini grejne sezone u Pljevljima još nema, jer peleta i briketa u raspodjeli još nema, a o onim srednjoročnim i dugoročnim ne vrijedi trošiti riječi. Ko doživi, pričaće ili pisati, svejedno. Tokom noći 26. 12. satne koncentracije PM10 čestica su iznosile i do 545,9 mg/m3 ili skoro 11 puta više od zakonom dozvoljenih parametara. Ništa neobično kad znamo da su samo u novembru koncentracije štetnih materija 25 dana bile iznad dozvoljenih granica. Sadržaj izuzetno opasnog kancerogenog benzo (a)pirena izračunat kao srednja vrijednost nedjeljnih uzoraka u novembru takođe je bio daleko iznad propisanih vrijednosti.

Djeca i dalje promiču i tužna je to slika za sve koji je gledaju. Sigurno da je velika dilema za njihove roditelje da li da ih šalju na nastavu, ali nije i za nadležne, jer da je tako zabranili bi nastavu makar u dane kad je zagađenost vazduha više nego alarmantna i opasna za zdravlje ljudi. A nadležni i dalje ćute. Nema svakodnevnih obavještavanja građana o stanju životne sredine iz opštinske Kancelarije za zaštitu životne sredine, kao ni od lokalnog javnog emitera koji svakodnevno u svom jutarnjem programu saopštava servisne informacije, ali ne i one o kvalitetu vazduha sa ovlašćene mjerne stanice.

Ipak, ne može se reći da nadležni ništa ne čine da poprave ovu sumornu životnu sliku. Da bi grad izgledao svečanije pred novogodižnje praznike, nadležni u lokalnoj upravi su se postarali da „okite“ svijetlećim ukrasima nekoliko ulica u centru grada i organizuju svečani doček Nove godine na gradskom trgu uz muzički program. Treba im odati priznanje na upornosti, jer ranijih godina „cupkanje“ na trgu uz veliku hladnoću i nezaobilazni otrovni smog nije privukao veliku pažnju građana. Nisu ih pokolebali ni visoki troškovi kao ni zahtjevi mnogih građana da, kao i u mnogim drugim gradovima, izdvojena značajna sredstva u prezaduženoj opštini budu usmjerena za neki vid zdravstvene ili socijalne zaštite.

Glavna i ostale ulice u užem dijelu grada u noćnim časovima su prazne i djeluju sablasno, što ostavlja jasnu poruku svima, samo ne nadležnima koji očito žive u nekom svom imaginarnom svijetu.

Takođe, tradicionalni skup ekoloških organizacija na trgu 13. jul pod nazivom „Za čist vazduh“ nije zavrijedio masovnu pažnju mnogih Pljevljaka, kao ni prisustvo gradskih čelnika. Vjerovatno su tome doprinjele izjave nadležnih lokalnih čelnika da je riječ o politizaciji od strane opozicionih partija. A narod voli da sluša nadležne, posebno ako se radi o nekim „političkim zavjerama“. Zar da dozvole da im njihov boravak na skupu za čist vazduh i lično zdravlje i zdravlje njihovih porodica bude okarakterisan kao podrška tamo nekoj opoziciji koja samo izmišlja i kvari idiličnu sliku blagostanja u gradu?

Očito da je ćutanje prelazno, pa tako nema informacija ni iz Instituta za javno zdravlje CG jer na pragu 2017. godine još nema Statističkih godišnjaka o zdravlju stanovništva za 2014. i 2015, a o 2016. da i ne govorimo. Valjda je zdravlje građana idealno, posebno u Pljevljima, pa im se mnogo i ne žuri, iako su svi podaci odavno kompjuterizovani i nalaze se u bazi podataka.

Uz to očito je da decenijama unazad država nije izdvajala značajnija sredstva za rješavanje teške ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima, ali je sigurno da će otvaranje poglavlja 27 i 28 za pristupanje CG Evropskoj uniji primorati resorne državne organe da konačno počnu da se ozbiljnije bave pljevaljskom ekološkom crnom tačkom. A ono, ako ćemo pošteno, dobro bi bilo da počnu vraćati makar dio sredstava koje su decenijama iznosili iz ovog nekad bogatog i perspektivnog grada koji ubrzano umire. Uz to, dobro bi bilo da makar „svevišnji“ bar ponekad pošalje malo vjetra da „pomete“ gusti otrovni smog koji se odomaćio na ovim prostorima.

A do tad, Pljevljaci će i dalje življeti u savremenom ekološkom kazamatu i udisati vazduh koji predstavlja ogroman rizik za njihovo zdravlje!