– Sudstvo u Crnoj Gori nikada nije bilo pred većim izazovom, s obzirom na pojačane pritiske koji dolaze i od nekih osoba koje su sada u vlasti jer se uskoro očekuje drugostepena odluka u predmetu u kojem je trinaest optuženih osuđeno za terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine – kazao je u intervjuu Pobjedi glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. 

On je istakao da i pored insistiranja lidera DF-a Andrije Mandića, Milana Kneževića i Nebojše Medojevića, koje Tužilaštvo tereti da su članovi kriminalne organizacije, njegov mandat može prestati samo na zakonom predviđen način. Katnić je podsjetio da ta trojka od Vlade traži njegovu i smjenu njegovih kolega, kako bi Specijalno državno tužilaštvo bilo ukinuto.

POBJEDA: Kraj je kalendarske godine. Kako biste opisali rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i protiv koliko osoba ste u 2020. pokrenuli istragu?

KATNIĆ: Specijalno državno tužilaštvo i Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Crne Gore djelovali su u posebno teškim uslovima, prevashodno mislim na pandemiju korona virusa, zbog čega je i dio specijalnih tužilaca i policijskih službenika, usljed novonastalih okolnosti, bio značajno vrijeme odsutan. No, i pored toga rezultati su više nego dobri, čak bolji nego prošlogodišnji (koji su, takođe, bili sjajni).

Da je to tako potvrđuju statistički podaci, jer je Specijalno državno tužilaštvo od 1. januara do 1. decembra 2020. godine donijelo 27 naredbi o sprovođenju istrage i 6 naredbi o proširenju istrage, protiv 198 fizičkih i 24 pravna lica, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina.

U istom periodu Specijalno državno tužilaštvo je podiglo 43 optužnice protiv 339 osoba i 162 preduzeća. Zbog izvršenja krivičnog djela iz oblasti organizovanog kriminala podignute su 32 optužnice protiv 198 fizičkih lica. Za krivična djela pranje novca podignuto je osam optužnica protiv 137 fizičkih i 162 pravna lica. Za krivična djela korupcije podignute su tri optužnice protiv četiri osobe.

Samo u tri predmeta, koja se odnose na krivična djela utaja poreza i doprinosa izvršena na organizovan način, u državni budžet je po osnovu sporazuma o priznanju krivice vraćeno skoro 6 miliona eura (5.842.001 eura).

U krivičnim predmetima koji su vođeni protiv kriminalnih organizacija, koje su se bavile neovlašćenim prometom duvana i proizvoda od duvana, zaplijenjeno je cigareta u vrijednosti većoj od 2.300.000 eura. U tim predmetima do granice osnovane sumnje, koja je potvrđena od suda kroz postupak potvrđivanja optužnice, šteta po budžet Crne Gore u vidu utajenog poreza i pripadajućih akciza je preko 70.000.000 eura. Ovo je samo dio naših rezultata i on govori da je Specijalno državno tužilaštvo ispunilo svoju zakonsku ulogu.

POBJEDA: Koje predmete bi iz djelokruga rada Specijalnog državnog tužilaštva tokom 2020. godine izdvojili kao posebno značajne i zbog čega?

KATNIĆ: Predmeti o kojima sam Vam prethodno govorio, kao i svi drugi, zbog svoje složenosti i obima veoma su značajni, pa se teško opredijeliti za neki. Činjenica koju niko ne može osporiti je da smo uspjeli u više predmeta, a prije svega mislim na krivična djela organizovanog kriminala kao i da spriječimo počinioce da liše života više lica što je objektivno veliki uspjeh i za svaku pohvalu. Posebno imajući u vidu da je to rijetkost u proaktivnom djelovanju tužilaštva i u zemljama koje raspolažu puno većim resursima i mogućnostima djelovanja od onoga koji je na raspolaganju Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore i našoj državi.

POBJEDA: Pred Apelacionim sudom u toku je razmatranje prvostepene presude kojom je 13 optuženih osuđeno za terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine. Kakva su Vaša očekivanja s obzirom na pritiske koji sada dolaze od osoba koje su dio i izvršne i zakonodavne vlasti?

KATNIĆ: Ovdje vas moram podsjetiti da ovi pritisci traju nesmanjenom žestinom od samog početka vođenja ovog krivičnog postupka. A svakako sada, imajući u vidu da je završna faza krivičnog postupka i to onog žalbenog pred instacionim sudom, ovi pritisci su pojačani i dobili su različite oblike, pa djeluju i sa pozicije određenih osoba koje se nalaze u vlasti.

POBJEDA: Da li to, prema Vašem mišljenju, predstavlja veći izazov za sudsku vlast koja će uskoro donijetu drugostepenu odluku?

KATNIĆ: U svijetlu društvenih dešavanja koja su javna i potpuno neskrivena sigurno je da sudstvo u Crnoj Gori nikada nije bilo pred većim izazovom. Po Ustavu Crne Gore sud je samostalan i nezavisan, i sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora. Imajući u vidu iznijeta načela svaki sud, pa i žalbeni, mora se oduprijeti svim pritiscima i donijeti odluku po svojoj savjesti. Za takvu odluku sudija ne može biti pozvan na odgovornost i to je takođe predviđeno Ustavom.

POBJEDA: Nakon izjave ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, koji je najavio da će ukoliko presuda postane pravosnažna inicirati zakon o amnestiji kako bi abolirao lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića, obratili ste se dopisom premijeru Zdravku Krivokapiću i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću. Da li ste dobili odgovor?

KATNIĆ: Moje obraćanje predsjedniku i potpredsjedniku Vlade Crne Gore nije za cilj imalo traženje odgovora, već ukazivanje na problem štetnosti postupaka ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, a posebno nesagledive posljedice štetnosti najave o kojoj govorite u Vašem pitanju.

Govorili smo o pritiscima, koji su očigledni i koji su upućeni i prema sudu i sudskom vijeću Apelacionog suda Crne Gore, koje postupa u žalbenom postupku. Ovo je zaista jedno nezapamćeno i nezabilježeno ponašanje koje nema samo karakter pritiska na donosioce sudskih odluka, već jasno upućuje sud kakvu odluku treba da donese, pa i dalje od toga – šta će ministarstvo, odnosno zakonodavni organ, a to je Skupština Crne Gore, učiniti u slučaju potvrđivanja prvostepene presude u odnosu na dva optužena.

Pomenuli ste amnestiju, pa Vas podsjećam da amnestija jeste akt Skupštine, kao zakonodavnog organa, i da je to regulisano Ustavom Crne Gore, ali to nije akt kojim se pojedinačno određenim licima daje abolicija.

Pojedinačna abolicija se dešava ili vrši kroz institut pomilovanja. Amnestija predstavlja ili se njome pojedinačno neodređenom krugu lica daje abolicija, a što u najpreciznijem značenju predstavlja oslobađanje od krivičnog gonjenja, odnosno potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne, zamjenu izrečene kazne blažom kaznom, rehabilitaciju ili ukidanje pravnih posljedica osude.

Treba još navesti, zbog vaših čitalaca, da se amnestija može odnositi na određena krivična djela ili na određene kazne, bez obzira na krivična djela.

Dakle, posebno zbog ove činjenice da se amnestija ne odnosi na pojedinačno određena lica, što znači ni na Andriju Mandića, niti pak Milana Kneževića, zabrinjava činjenica da se ona odnosi na određena krivična djela, te da bi, ako bi se zaista realizovala ideja ministra pravde, moglo doći do situacije da budu amnestirani počinioci krivičnih djela iz organizovanog kriminala, što bi našu tešku i mukotrpnu borbu protiv ovih devijacija učinilo bespredmetnom.

POBJEDA: Sinhronizovano sa pritiscima iz Crne Gore dolaze i pokušaji opstrukcije od pravosudnih organa Srbije kroz kršenje univerzalnih pravnih normi saslušanjem Mirka Velimirovića, pravosnažno osuđenog u Crnoj Gori. Mislite li da su pritisci unutar i van Crne Gore kreirani iz istih centara moći?

KATNIĆ: Više puta sam jasno saopštio da kriminalna organizacija koja je djelovala uoči i tokom parlamentarnih izbora 2016. godine u Crnoj Gori i koja je bila formirana i radi vršenja krivičnih djela terorizma nije u potpunosti otkrivena, te da je dio njenih članova (a sada Vam kažem veći) ostao van domašaja pravde, te da i dalje ova kriminalna organizacija djeluje iz istih centara iz kojih je i prethodno djelovala i svakako sa istim ciljevima, od kojih je jedan pokušan da bude realizovan prilikom parlamentarnih izbora 2016. godine.

Ova struktura i strukture koje podržavaju i dalje djeluje, a ovdje i u vezi ovog intervjua, treba govoriti u vezi sa djelovanjem na sprečavanju postizanja pravde u odnosu na optužene u ovom krivičnom predmetu.

Podsjećam Vas da su Andrija Mandić i Milan Knežević optuženi od strane Specijalnog državnog tužilaštva za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju, da su za ta krivična djela, prvostepenom presudom, osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po pet godina, te da se predmet, po žalbama, nalazi kod Apelacionog suda Crne Gore.

U jednom drugom predmetu, ali ne manje važnom, Specijalno državno tužilaštvo je, između ostalih, optužilo (optužnica je stala na pravnu snagu) Nebojšu Medojevića zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Sva ova lica su dio vladajuće koalicije, a dvojica od njih poslanici u Skupštini Crne Gore, dok je Andrija Mandić, predsjednik najjače partije u vladajućoj koaliciji.

I Vama i Vašim čitaocima je poznato da Vlada Crne Gore, prema Ustavu Crne Gore (član 100) između ostalog vodi unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore.

Međutim, nažalost, za sada ona to ne može da radi u punom kapacitetu jer je permanentno ucjenjuju navedene osobe, sa navedenih pozicija, a jedna od tih ucjena jeste i smjena glavnog specijalnog tužioca. To se traži zbog činjenice da je glavni specijalni tužilac postupao u skladu sa Ustavom i zakonom i prije svega Zakonom o državnom tužilaštvu i Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, gdje je dužan da se stara o pravilnom i zakonitom radu tužilaštva.

Osnovni cilj i razlog postojanja tužilaštva, pa i Specijalnog državnog tužilaštva, jeste gonjenje počinilaca krivičnih djela, iz njegove nadležnosti, kad postoji osnovana sumnja da je neko lice izvršilo krivično djelo.

Više je nego jasno da je postojala osnovana sumnja da su ova lica počinila predmetna krivična djela, jer su optužnice stale na pravnu snagu, a u odnosu na dva lica je donesena i prvostepena osuđujuća presuda.

Ako pogledate da mandat glavnom specijalnom tužiocu traje pet godina, da on ne može prestati, izuzev na zakonom predviđen način, jasno je da se ovdje insistira na preduzimanju radikalnih mjera, koje podrazumijevaju nezakonitosti ili pak ukidanje institucije, kakva jeste Specijalno državno tužilaštvo, što opet za posljedicu ima gaženje i lomljenje principa vladavine prava, a najgori oblik lomljenja vladavine prava jeste kada u postupcima određenih tijela nema principa ratio legis. 

Međutim, izgleda da nije dovoljno samo smijeniti glavnog specijalnog tužioca, pa su se posebno ova tri člana kriminalnih organizacija do stepena osnovane sumnje, osokolili te traže smjenu više tužilaca.

Ovo se ne dešava prvi put u istoriji Crne Gore. Po narodnom predanju, carski „serašćer“ (vrhovni zapovjednik većeg vojnog pohoda) je od vladike crnogorskog 1712. godine tražio pored harača i da mu preda znamenite crnogorske vitezove Draška Popovića, Vukotu Mrvaljevića i Vuka Mandušića.

Ćaše vladika puštit da mu carski „serašćer“ za uzicu vodi Crnogorce, no ne dade Mićunović Vuk. Ono što nijesu uspjeli ovi „serašćeri“ 1712. godine, bi da dovrše novi carski „serašćeri“. Sve je isto samo Vuka nema. Vidjećemo.

Tačno je i treba vam odgovoriti i na drugi dio pitanja, da su se, na žalost, u sve ovo uključile određene strukture, pa čak i djelovi državnih organa Republike Srbije, kršeći, ne samo važeće zakonske norme, među kojima su i međunarodne norme, već i osnovne principe etike i morala.

No, kako Vam je poznato mi za to imamo efikasne odgovore i već smo ih dali i ubuduće ćemo ih davati.

POBJEDA: Jedan od osuđenih u slučaju terorizam u pokušaju, sada predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost Milan Knežević, najavio je više parlamentarnih saslušanja među kojima i Vaše. Vidite li stvarno potrebu za tim ili je to jedan vid revanšizma prema Vama, što biste poručili Kneževiću?

KATNIĆ: Da se pokaje.

POBJEDA: Možete li nam otkriti hoće li u narednom periodu biti još „velikih“ slučajeva?

KATNIĆ: Ko je god počinio krivično djelo, pravda će mu zakucati na vrata.

Nova i prethodna vlast treba da učine sve da u njihovim redovima bude manje korupcije

POBJEDA: Iz redova nove vlasti se u nekoliko navrata moglo čuti da će tzv. depolitizacija pravosuđa obuhvatiti rad Specijalnog državnog tužilaštva. Kako ocjenjujete te najave?

KATNIĆ: Pravosuđe i tužilaštvo su davno depolitizovani. Što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva u njegovoj nadležnosti jesu i krivična djela visoke korupcije. Nova vlast, kao i prethodna, i svaka buduća, treba da učini sve da u njihovim redovima bude što manje korupcije i da ih što manje gonimo.