Nacrt fiskalne strategije (FS) Vlade od 2024. do 2027. godine poslužio je kao dimna zavjesa, a ne kao ključni argument poslije IBAR-a, nakon kojeg je trebalo da znamo šta su sljedeći neodložni koraci zarad razvoja crnogorske ekonomije, ocijenila je bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica.

– Iz Nacrta FS potvrđujemo da pristupom državne administracije nismo naučili šta su: održivost ekonomije i konkurentnost, koje ne smiju biti u funkciji ispolitizovanih neistina o umanjenju sive ekonomije i premijerovim timovima za utjerivanje političke strogoće, kao što su fatamorgane o finansijskoj policiji i budžetskoj inspekciji – izjavila je Kasalica.

Istakla je da je Fiskalnom strategijom penzionerima poručeno da para za povećanje nema i da treba da se zadovolje činjenicom da nije ukinut Fond PIO, dok je zaposlenima predstavljeno povećanje, koje je, osim u nekoliko sektora, shodno podacima Monstata, već realizovano s kraja 2022. godine, odnosno od polovine prošle godine.

– Uvećanje koje se prodalo na konferenciji za štampu, tiče se poruke zaposlenima o tome da je potrebno da odustaju od svojih penzija i umanje ih, kako bi danas dobili povećanje od sebe samih, ali da to ne znaju, nego da “hvala-vladi-modelima” budu uz političare ili jasnije, smanjenjem doprinosa za penzije smanjuju se sopstvene penzije u budućnosti a tekuće narušava princip generacijske solidarnosti, dok će Fond PIO biti zavisnim od budžeta Crne Gore, tako se premijer sa svojim šefom kabineta cinično nasmijao sistemskoj, zakonskoj i ustavnoj kategoriji akumuliranog radnog staža – poručila je Kasalica.

U Nacrtu FS, kako je kazala, nigdje se nije analiziralo sljedeće pitanje – što je veća minimalna plata, to je penzijska osnovica ugroženija, a najmanje će takvu smanjenost fondova štednje kroz uknjiženji staž platiti oni koji tekuće i ubuduće najmanje ulažu u štednju za penziono osiguranje.

– Premijer je potvrdio da je diskriminisao senior-populaciju u korist one koja nije, niti može dokumentovati svoj radni staž. Što veća minimalna plata, kao princip nerazvoja ekonomije, to je uvećan rizik i neizvjesnost u kasnijim godinama života – istakla je finansijska analitičarka.

Prema njenim riječima, obećanja oko kraćeg radnog vremena, kao što se znalo nema i neće biti, radićemo mnogo više i mnogo duže godina, pošto se duže živi.

– Nacrtom FS poslodavci su ostali bez realnog razmatranja, iako je crnogorska privredna konjuktura visoko-odgovorna u ispunjavanju dobrovoljnih poreskih odgovornosti, takvu neoborivu činjenicu 44. Vlada Crne Gore niti umije niti želi da poštuje, osim kad tviteraju oko kalkualtivnog suficita (šef kabineta) ili kad se ministar finansija hvali kako ispunjava tekuće obaveze iz priliva – rekla je Kasalica.

Istakla je da je mnogo više neizmjerenih, neodmjerenih i nepreciznih predloga, sa pretjeranim i/ili nerealnim fiskalnim efektima, nego pozitivnih.

– Destimulacija NVO sektora, uz targetiranje projekata kroz izmjene normi o porezu na dohodak fizičkih lica, gdje se sužava definicija poreskog troška povlači kao posljedicu značajno-uvećane rashode NVO sektoru na štetu sredstava za širenje projektnih aktivnosti za izdvajanja za poreske prinadležnosti. Ovakav netržišni model predstavlja gaženje ozbiljne crnogorske civilne agende koja je esencijalna kao podrška realizacije EU-agende pridruživanja. Ovo predstavlja visoko-nekvalitetnu mjeru, čiji fiskalni efekat (str. 36–37) je znak da je Vlada namjerna da dodatno oporezuje pare koje dolaze iz EU i ostalih donatorskih projekata, uškopljavajući finansijsku samostalnost NVO sektora. U strahu od opravdane kritike, prekratke su dječačke noge… – zaključila je Kasalica.

Nema dokaza za snažni investicioni ciklus

Kasalica je istakla da je Nacrtom FS bilbord političkog subjekta (PES) iz maja prethodne godine otišao na deponiju ekonomskih stupidarija.

– Šta Nacrt FS nije ponudio, a trebalo je da bude ključni segment: ima premnogo PR-retorike a nema konkretizacije koraka za završna mjerila ekonomsko-poljoprivredno-energetskih klastera za agendu EU pridružanja. Pretrčavanje Reformskom agendom predstavlja nedostojne stranice Nacrta FS. Da smo javnim politikama uvezivanja, koje se mogu identifikovati u nacionalnom budžetu, odradili takvu pripremu, onda bi se kapitalni budžet mogao planirati na sljedećih deset godina, i to na minimalnih četiri milijarde investicija, a ne tekućih tunjavih možda-dobacimo 200 miliona. Navedeno znači da u Nacrtu FS nema dokaza oko snažnog investicionog ciklusa – poručila je Kasalica.