Srčane bolesti više nijesu vodeći uzrok smrti u bogatim zemljama, sada je to karcinom koji bi mogao postati najveći svjetski ubica u samo nekoliko decenija, ako se nastave sadašnji trendovi, upozorili su naučnici.

Objavljujući otkrića dvije velike studije u medicinskom časopisu „The Lancet“, naučnici su izjavili da su iznijeli dokaze nove globalne „epidemiološke tranzicije“ između različitih vrsta hroničnih bolesti.

Rak sada ubija dvostruko više ljudi od srčanih bolesti u bogatim zemljama.

Dok kardiovaskularne bolesti ostaju, zasad, vodeći uzrok mortaliteta širom svijeta među ljudima u srednjim godinama, i na njih otpada 40 odsto svih smrti, to više nije slučaj u zemljama s visokih prihodima, gdje rak sada ubija dvostruko više ljudi od srčanih bolesti, pokazali su rezultati studija.

„Naš rad je otkrio da je rak bio drugi najčešći uzrok smrti u svijetu 2017. i da je na njega otpalo 26 odsto svih smrti. No dok stopa (srčanih bolesti) nastavlja padati, karcinom bi mogao postati vodeći uzrok smrti u samo nekoliko decenija“, rekao je Gils Dagenais, profesor sa Univerziteta Laval u Kvebeku u Kanadi, koji je bio jedan od voditelja tog rada.

Od oko 55 miliona umrlih osoba u svijetu 2017. godine, rekli su naučnici, oko 17,7 miliona umrlo je od kardiovaskularnih bolesti.

U pozadini otprilike 70 odsto tih bolesti su visoki krvni pritisak, visoki holesterol, loša prehrana i pušenje.

U zemljama s visokim dohotkom liječenje visokog holesterola i pritiska ljekovima pomoglo je u smanjenju stopa oboljelih od srčanih bolesti u zadnjih nekoliko decenija.

Dagenaisov tim rekao je da njihova otkrića sugerišu da bi uzrok veće stope smrti od srčanih bolesti u siromašnijim zemljama mogla biti slabiji kvalitet zdravstvene njege.

Istraživanje je pokazalo da su stope prve hospitalizacije i korištenja ljekova za srčane bolesti puno niže u siromašnijim zemljama i onim sa srednjim dohotkom nego u bogatim državama.

Ovo istraživanje dio je urbane i ruralne epidemiološke (PURE) studije, objavljene u Lancetu i predstavljene na ESC kongresu u Parizu.

Među analiziranim zemljama bili su Argentina, Bangladeš, Brazil, Čile, Filipini, Indija, Iran, JAR, Kanada, Kina, Kolumbija, Malezija, Pakistan, Poljska, Saudijska Arabija, Švedska, Tanzanija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Zimbabve.