Kraljevska begonija (lat.: Begonia Rex) vodi porijeklo iz Indije. Karakteriše se krupnim, srcastim, izduženim, nesimetričnim listovima dužine do 30 cm. Listovi su na dugim i dlakavim peteljkama. List je išaran mrljama raznih boja i oblika. Boje se kreću od zelene, srebrnkaste, braon-crvenkaste do tamno zelene. Ljepoti liske doprinosi izražena lisna nervatura. Kraljevska begonija je našla svoje mjesto i primjenu kao ukrasna biljka u zatvorenom prostoru.

Kraljevska begonija ima sočno, zadebljalo i nerazgranato stablo. Kod starijih biljaka na stablu se zapažaju ožiljci od opalih listova, što opet, doprinosi ljepoti biljke. Neke sorte kraljevske begonije ne cvjetaju, te je sva njihova ljepota u raskošnim šarenim listovima, dok druge imaju veliki cvijet nalik božuru.

Kraljevska begonija – razmnožavanje

Razmnožava se cijelim listovima ili reznicama od lista. Važno je znati da trouglasta lisna reznica mora biti napravljena između presjeka bar dva nerva i sa tim presjekom se sadi u vlažan pijesak na dubinu od 1 cm. Temperatura mora biti oko 25°C. Ožiljavanje traje 5-6 nedelja.

Na ovaj način, razmnožavanje kraljevske beronije može se vršiti tokom cijele godine. Najbolji period za ovu radnju je decembar-januar da bi se u maju dobile lijepo razvijene biljke. Ožiljene biljke sade se u mješavinu lisnjače, potpuno pregorelog stajnjaka i pijeska.

Uslovi za gajenje

Ova vrsta ne podnosi niže temperature od 12°c, optimalna temperatura za razvoj je 22°C. Takođe, za dobar razvoj potrebna je visoka vlažnost vazduha, umjereno vlažan substrat, mjesta koja su ujedno svijetla i zaštićena od direktne svjetlosti.

Begonija je osjetljiva na manjak vazdušne vlažnosti. Ukoliko pimjetite da listovi po ivici dobijaju braon boju i liska opada jasni su znaci da joj to mjesto ne odgovara. Držati je tokom zime na prozoru pokraj radijatora ili u blizini nekog drugog grejnog tijela predstavlja opasnost po nju. Ukoliko tokom zime primjetite da listovi padaju a ne dobijaju braon ivicu, ne dirajte je. U ovom periodu Begonija odbacuje stare listove koji se suše i opadaju.

Kada već pričamo o vlažnosti treba napomenuti i kvalitet vode kojom se biljka zaliva. Ukoliko imate tvrdu vodu može doći do problema. Mineralne soli iz tvrde vode se nakupljaju po ivici listova. Kao u prethodnom slučaju listovi dobijaju braon boju, venu i opadaju. Koristite destilovanu vodu ili mješavinu česmovače i destilovane vode.

Zadržavanje vode u saksiji stvara isti problem. Ukoliko se tvrda voda dugo zadržava u saksiji dolazi opet dolazi do nakupljanja štetnih mineralnih soli. Postarajte se da saksija ima adekvatan broj i promjer rupa kako bi suvišna voda brzo oticala. Ukoliko se voda nakupi u tacni ispraznite je. Neki stavljaju sitan šljunak u tacnicu. Ovo je dobra strategija jer se voda brzo cijedi, isparava i samim tim povećava vlažnost vazduha koja je biljci neophodna.