Visoke temperature i velika vlažnost vazduha, kojima smo ljeti tokom poslednjih godina veoma često izloženi, predstavljaju ozbiljnu prijetnju po zdravlje, naročito ukoliko traju više dana uzastopno.

Na ekstremne ljetnje uslove su posebno osjetljive određene grupa ljudi kao što su mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, kao i osobe oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih bolesti, dijabetesa, ali i drugih hroničnih bolesti.

Podjednako su ugroženi i radnici koji aktivnosti obavljaju na otvorenom, izloženi direktnom dejstvu sunčevih zraka, ali i oni koji rade u neadekvatno provjetrenim i nedovoljno rashlađenim prostorijama.

U uslovima povišene temperature i vlažnosti vazduha, znojenje je otežano i naše tijelo mora da uloži dodatni napor kako bi svoju temperaturu održavalo u granicama normale.

Brojne su zdravstvene tegobe koje mogu nastati kao posledica djelovanja visokih temperatura, poput toplotnog osipa, edema, sinkope, grčeva ili toplotne slabosti. Stanja koja najviše brinu jesu sunčanica i toplotni udar, zbog komplikacija koje mogu da izazovu.

Pridržavajte se jednostavnih savjeta i spriječite tegobe prouzrokovane visokom temperaturom.

Sklonite se sa sunca

Ukoliko nije neophodno, nemojte se izlagati visokim spoljašnjim temperaturama i pokušajte da izbjegnete boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana 10 do 17 časova.

Izbjegavajte veliki fizički napor

Oni koji moraju da obavljaju fizičke poslove, preporučljivo je da to čine u toku najsvježijeg dijela dana, u ranim jutarnjim časovima, od četiri do sedam sati ujutru.

Takođe je važno naglasiti da bi trebalo izbjegavati vježbanje na otvorenom u toku najtoplijeg dijela dana.

Adekvatno se obucite

Nosite laganu, široku odjeću svijetlih boja, od prirodnih materijala. Ne zaboravite da zaštitite glavu šeširom ili kapom (kačketom). Naočare za sunce su takođe važne, i to sa odgovarajućim UV filterima.

Rashladite se

Rashladite tijelo povremenim tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi. Nemojte koristiti hladnu vodu.

Unosite dovoljno tečnosti

Redovno unosite tečnost – prije svega vodu. Supe, mlaki čajevi i svježi voćni sokovi su takođe dobar izvor tečnosti i energije u toplim ljetnjim danima.

Uvijek nosite vodu sa sobom kada boravite na otvorenom.

Adekvatno se hranite

Jedite češće, i to manje obroke. Obroci bi trebalo da budu lagani. Izbjegavajte prženu, zasoljenu, masnu hranu i hranu bogatu bjelančevinama. Uzimajte više sezonskog voća i povrća.

Alkohol, gazirane napitke i napitke sa previše kofeina i šećera bi trebalo izbjegavati.

Poseban oprez kod uzimanja ljekova

Ukoliko imate neku od hroničnih bolesti i uzimate ljekove, budite oprezni i provjerite sa svojim ljekarom uticaj toplote na djelovanje ljekova i moguće pogoršanje bolesti.

Rashladite prostor u kome boravite

Dom i radne prostorije obavezno adekvatno rashlađujte, tako da temperatura u prostorijama u kojima boravite ne prelazi 30 stepeni Celzijusa u toku dana, odnosno 24stepena Celzijusa u toku noći.

Ukoliko nemate klima uređaj u svom domu ili na radnom mjestu, u ranim jutarnjim satima otvorite sva vrata i prozore da biste prostor adekvatno provjetrili i rashladili, a zatim spustite roletne i zatvorite vrata i prozore na sunčanoj strani, kako bi u prostorije ulazilo što manje toplote.

U toku noći držite prozore otvorenim. Imajte u vidu da mnogi električni uređaji dodatno oslobađaju toplotu i griju okolni vazduh – za vrijeme velikih vrućina isključite iz struje sve one uređaje koje ne koristite.