Bol u grudnom košu simptom je brojnih bolesti, kako organa grudnog koša tako i bolesti nekih drugih organskih sistema. Uzrok bola u grudima mogu biti bolesti srca, velikih krvnih sudova, bolesti pluća, plućne maramice, bolesti dojke, bolesti organa za varenje, ali i mišićno-koštanog sistema, bolesti krvi, u prvom redu malokrvnosti, i neka psihološka stanja.

Najčešći razlog bola u grudima, a vezano za bolest srca, jesu bolesti srčanih arterija, koje mogu dovesti do koronarne bolesti. Koronarna bolest je naziv za grupu bolesti srca koje nastaju usljed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije. Može se manifestovati kao angina pektoris, infarkt srca, poremećaj srčanog ritma i provođenja, srčana slabost ili kao naprasna srčana smrt. Do bolova može doći i usljed prisustva bolesti srčanih zalistaka, srčanog mišića ili srčanih ovojnica.

Kako prepoznati da li je bol u grudima bezazlen ili ukazuje na srčani napad, šta preduzeti u takvim situacijama i kada se obratiti ljekaru, za CdM govori doc. dr Nemanja Đenić, spec.interne medicine, interventni kardiolog u Vojno – medicinskoj akademiji i stručni konsultant Poliklinike Da Vinči u Podgorici.

“Bol u grudima je jedan od najčešćih simptoma koje čovjek može da ima, a vjerovatno ne postoji čovjek koji ga nije osjetio. On može biti itekako opasan i najčešće predstavlja simptom bolesti srca, a kod osoba koje ga osjete izaziva veliku uznemirenost. Osim fizičke veoma je značajna i psihološka komponenta tog bola. Vrlo često čovjek osjeti blagi bol u grudima, ali ga to jako uplaši i izaziva osjećaj životne ugroženosti i shodno tome shvata ga veoma ozbiljno, što je u neku ruku i dobro da bi se na vrijeme reagovalo ukoliko je potrebno”, kaže dr Đenić.

On naglašava da svaki bol u grudima nosi potencijalnu opasnost, ali onaj bol u grudima koji je vezan za pokrete tijela, najčešće ne označava ozbiljan bol, već se uglavnom radi o koštano-mišićnom bolu, koji nije opasan, kao ni bol koji se pojačava na kašalj ili koji ima veze sa aktom gutanjem.

“Ono što jeste definitivno bol koji brine jeste bol koji se javi u fizičkoj aktivnosti ili nevezano za nju u mirovanju, ali nije u jednoj tački već je širi, sa osjećajem stezanja u grudima. To nosi dozu ozbiljnosti sa sobom, pogotovo ako traje duže od pet minuta. Takođe, ukoliko pacijent prilikom osjećaja bola uzme lijek, na primjer nitroglicerin i bude mu bolje, to je pokazatelj mogućih kardioloških smetnji. Ima još nekih karakteristika, ali ovo su bazični na osnovu kojih se najčešće orijentišemo. Imamo i pacijente koji su ranije hronično bolesni i koji imaju bolove u grudima, ali to je simptom koji imaju od ranije. Pristalica sam, ipak, da se pacijent sa takvim karakterisitikama javi ljekaru da se utvrdi najprije da li je to anginozni bol odnosno da se ispita kardiološka geneza tog bola”, navodi naš sagovornik.

Dr Đenić napominje da za pacijente koji u istoriji bolesti imaju ishemijsku bolest srca, odnosno aterosklerozu, bol u grudima označava definitivno javljanje ljekaru, koji će utvrditi o čemu se radi.

“Tipčni anginozni bol je bol koji obuhvata široko grudni koš, koji se širi i na donju vilicu i često je praćen trnjenjem ili kočenjem donje vilice, širi se u lijevo ili oba ramena, niz obije ruke, iako češće niz lijevu ruku. Kada neko ovako opiše bol, čak iako je EKG poslije toga normalan, oprez je maksimalan, a ja vrlo često svojim pacijentima, kada opišu ovakav bol, savjetujem i koronografiju. To je apsolutno anginozan bol. Opasan je, takođe, i intenzivan, razdirući bol, koji se manifestuje, kako kažu, kao probod nožem, takozvani spratni bol, koji kreće odozgo u grudnom košu i zatim se spušta prema dolje. To je vaskularna patologija u smislu aorte i velikih krvnih sudova koji se nalaze u grudnom košu. I takav bol je opasan i obavezno se treba javiti ljekaru, koji, nakon uzimanja detaljne anamneze sa podacima o početku i karakteristikam bola u grudima, genetskim predispozicijama, utvrđuje uzrok njegove pojave, zatim sprovodi potrebnu dijagnostiku i liječenje”, ističe dr Đenić.

Sagovornik CdM-a naglašava da je preventivna medicina nešto što je jako važno u sprečavanju kardioloških problema.

“Naravno da neko, iako sve radi kako treba i trudi se maksimalno, može da dobije infarkt. Neke stvari, kao što je recimo genetika, ne možete da promijenite. Ali ukoliko se neko pazi, redovno kontroliše vrijednosti krvnog pritiska, holesterola i triglicerida u laboratorijskim analizama krvi, ide na preventivne kardiološke preglede i izbjegava faktore rizika za kardivaskularna oboljenja, prolongiraće srčane tegobe do kasnijih godina”, zaključuje dr Đenić.