Nevrijeme je pogodilo čitav region, a u nekim mjestima padao je i grad. Posljednji pomenuti prirodni fenomen posebno je opasan, ako su grudvice leda dovoljno velike da mogu da ozbiljno povrijede slučajne prolaznike koji nijesu na vrijeme pronašli zaklon, ali i oštete objekte, parkirana vozila, kao i usjeve.

Brajan Teng, naučnik i profesor na Državnom univerzitetu u Njujorku, koji se bavi proučavanjem ekstremnih vremenskih prilika, objasnio je kako nastaje grad.

Sićušni kristali leda povlače se uzlaznom strujom grmljavinske oluje i potom se sudaraju s vodom koja ima temperaturu ispod nule, a voda se potom smrzava oko svakog od ovih ledenih kristala, uzrokujući njihov rast.

Ta voda se smrzava različitom brzinom, zavisno od temperature površine zrna grada, ostavljajući slojeve prozirnog ili zamućenog leda dok se zrno grada kreće unutar grmljavinske oluje. Ako otvorite veliko zrno grada, možete vidjeti te slojeve, slične godovima drveća, piše N1 Hrvatska.

Put kojim zrno grada prolazi kroz grmljavinski oblak i vrijeme koje provede skupljajući tu ledenu vodu određuju koliko veliko može da naraste.

Rotirajuće, dugotrajne, jake grmljavinske oluje koje se nazivaju superćelijske oluje obično proizvode najveći grad. U superćelijskim olujama, zrna grada mogu lebdjeti 10-15 minuta ili više u jakim uzlaznim strujanjima, gdje ima dovoljno ledene vode, prije nego što ispadnu iz oluje zbog svoje težine.

Grad je najčešći tokom proljeća i ljeta kada postoji nekoliko ključnih faktora: topao, vlažan vazduh blizu površine, nestabilna vazdušna masa u srednjoj troposferi, vjetrovi koji se snažno mijenjaju s visinom i grmljavinske oluje.

Veći grad, veća šteta

Oluja s gradom može biti razorna, naročito za poljoprivredna zemljišta, gdje čak i manji komadi leda mogu uništiti usjeve i oštetiti voće.

Što je veće zrno grada, to je veća i materijalna šteta koja može nastati.

Teng se osvrnuo i na uticaj klimatskih promjena na grad, navodeći da je ponajprije dolazi do povećanja toplog, vlažnog vazduha kako se Zemlja zagrijeva. To daje više energije grmljavinskim olujama i čini ledenu vodu obilnijom za grmljavinske oluje, što omogućuje rast grada. Drugi važan faktor je više nestabilnih masa.

Klimatske promjene takođe mogu dovesti do manje sitnog, a više velikog grada. Kako se atmosfera zagrijeva, nivo smrzavanja se pomjera prema gore u atmosferi. Sitan grad bi se potpuno otopio dok bi pao na tlo. Veći grad, s druge strane, pada brže i treba mu više vremena da se otopi.

Kako se zaštititi?

Ako vas uhvati grmljavinska oluja s gradom, bitno je preduzeti određene mjere kako biste se zaštitili.

Ako ste u vozilu, zaustavite se i ostanite unutra. Primijetite li nadstrešnicu garaže ili benzinske pumpe ispod koje se možete skloniti, odvezite se do nje.

Ako ste napolju, potražite čvrsto sklonište poput zgrade. Nađete li se na otvorenom, zaštitite glavu. Ako ste u zatvorenom prostoru, pomjerite se od prozora i ostanite unutra dok grad ne prestane.