Dok stručnjaci upozoravaju na zarazne karakteristike društvenih mreža, sve više ljudi traži načine da pobjegnu od njih. Dokaz za to je skok od 60 odsto u Google pretragama za „detoksikaciju na društvenim mrežama“ posljednjih mjeseci.

Mislite da provodite previše vremena na svom mobilnom telefonu? Prosječna odrasla osoba Amerikanca provede više od dva sata dnevno na društvenim mrežama, dok tinejdžeri troše duplo više na TikTok i Instagram platformama.

Efekti društvenih medija na mozak

Zabrinutost u vezi sa zavisnošću istakla je Oksfordska univerzitetska štampa koja je za riječ godine 2024. odabrala „truljenje mozga“.

Ana Lembke, stručnjak za ljekove za bolesti zavisnosti i autor knjige Dopamine Nation: Finding Balance in the Age of Indulgence, objašnjava da ljudi mogu postati zavisni od digitalnih medija baš kao što mogu postati zavisni od droge. Na osnovu onoga što znamo o tome kako droga i alkohol utiču na mozak, može se zaključiti da se sličan proces odvija i kada pogledamo društvene mreže, pri čemu svaki „lajk“, komentar ili slatki video pokreće talas dopamina.

Međutim, naš mozak je dizajniran da održava ukupnu ravnotežu dopamina, koji Lembke opisuje kao mehanizam klackalice. Beskrajno gledanje društvenih medija na kraju poremeti ravnotežu. Vremenom, to nas može dovesti do stanja „nedostatka dopamina“, gdje nam je potrebno više vremena na internetu da bismo se vratili na „normalan“ osjećaj.

„Odmor od ovog dopaminskog ciklusa izazvanog društvenim medijima može omogućiti mozgu da resetuje puteve nagrađivanja“, kaže Lembke, dodajući da nam omogućava da zaustavimo kompulzivnu prekomjernu potrošnju koja vodi do „truljenja mozga“.

Ne postoji rješenje koje odgovara svima kada je digitalna detoksikacija u pitanju, kaže Pejdž Kojn, koautorka studije o zdravstvenim efektima dvonedjeljne detoksikacije na društvenim mrežama na 31 mladog odraslog čovjeka.

„Pretjerano korišćenje društvenih medija može da znači različite stvari različitim ljudima“, kaže on, dodajući da je ključno postaviti realne ciljeve za smanjenje uobičajene upotrebe društvenih medija, piše National Geographic.

Lakše nego što se očekivalo

Da bi pomogao u ponovnom uspostavljanju nagrađivanja mozga, Lembke preporučuje da se uzdržavate koliko god možete – idealno najmanje četiri nedjelje. Ali čak su se i kratki odmori pokazali efikasnim u poboljšanju mentalnog zdravlja. Studija na 65 djevojaka uzrasta od 10 do 19 godina pokazala je da trodnevna pauza od društvenih mreža poboljšava njihovo samopouzdanje.

Bez obzira da li odlučite da prestanete da koristite društvene medije na nekoliko nedjelja ili da na neko vrijeme ograničite svakodnevnu upotrebu, vjerovatno ćete otkriti da je prvih nekoliko dana najteže proći, primjećuje Sarah Vudraf, koautorka detoksikacije na društvenim mrežama.

Žudnja ili anksioznost su očekivane emocije dok se mozak prilagođava nižim nivoima dopamina. Na kraju će žudnja prestati i biće lakše prebroditi dan bez stalnih doza dopamina.

„Kako su dani prolazili, ljudi su otkrili da je detoksikacija lakša nego što su očekivali“, rekao je Vudraf.

Postavljanje granica

Do kraja dvonedjeljne detoksikacije, gdje je korišćenje društvenih medija bilo ograničeno na 30 minuta dnevno, većina učesnika je prijavila značajne koristi za mentalno zdravlje kao što su veće zadovoljstvo životom, smanjen nivo stresa i bolji san u poređenju sa prethodnim.

U studiji o tinejdžerkama, Tomi-Ann Roberts, profesorka psihologije na Univerzitetu Kolorado, zamolila je učesnike da kontaktiraju jedni druge preko WhatsApp grupe tokom svakog dana eksperimenta radi podrške.

„Otkrili smo da su djevojke imale osjećaj nepovezanosti i strah od propuštanja, ali mogućnost da svoje iskustvo podijele sa drugima učinila je da se osjećaju manje usamljeno“, rekao je Vudraf.

„Možemo da iskoristimo to vrijeme da napravimo korak unazad i postanemo svjesniji onoga što radimo na društvenim medijima i da li nam to koristi“, kaže Vudraf.

Nakon perioda detoksikacije, važno je postaviti granice kako biste izbjegli povratak u kompulzivno prejedanje, kaže Lembke.

„Preporučujem stvaranje fizičkih ili mentalnih barijera između nas i društvenih medija, kao što je da ne držimo naše telefone u spavaćoj sobi ili da isključimo obavještenja“, dodaje Lembke.

„Zdravi izvori dopamina obično dolaze sa prethodnim radom“, objašnjava Lembke.

To su stvari poput sviranja instrumenta ili kuvanja.

„Kada se bavimo aktivnostima koje zahtijevaju našu pažnju, naš mozak će vremenom oslobađati dopamin, držeći ukupnu ravnotežu pod kontrolom“, objasnila je ona.

Stručnjaci preporučuju planiranje perioda detoksikacije na društvenim mrežama tokom cijele godine kako bi se održala uravnotežena upotreba društvenih medija.

„Ne možemo u potpunosti da se oslobodimo društvenih medija, ali povremene pauze mogu nam pomoći da resetujemo i procijenimo kako koristimo ove platforme i kako se osjećamo zbog njih“, zaključio je Vudraf, piše N1 Zagreb.