Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO CG) dr Vuk Kadić za „Dan“ je kazao da su zaposleni u 2024. godini bili na bolovanju više od milion radnih dana, kao i da su u toku postupci protiv nekoliko ljekara zbog nepravilnosti u radu.

Kadić nam je saopštio i da je Vlada naknadno planirala dodatna sredstva u budžetu za ljekove.

• Šta je utvrđeno tokom kontrola bolovanja u 2024. godini? Koliko je bilo slučajeva neopravdanih bolovanja?

– U Crnoj Gori je 2023. godine otvoreno 16.000 bolovanja, što je državu koštalo oko devet miliona eura. Po osnovu naknada za bolovanja u 2024. godini isplaćeno je devet i po miliona eura. U 2023. godini broj izgubljenih radnih dana bio je 1.271.000, dok je u 2024. godini bio 1.033.000, što je 238.000 izgubljenih radnih dana manje.

Trenutno najduže bolovanje u Crnoj Gori datira iz 2022. godine. Najviše privremene spriječenosti za rad je u oblastima psihijatrije, neurologije i ortopedije. Promijenjen je koncept kontrole privremene spriječenosti za rad, pa ljekari i specijalisti odgovarajućih grana medicine dolaze u Dom zdravlja i neposredno vrše pregled pacijenata. Još od 2021. godine zdravstvena inspekcija, na zahtjev Fonda, vrši provjere privremene spriječenosti za rad, u kojima se ispituje da li su izabrani ljekari ili nadležna komisija kršili Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Podsjetiću da su, zbog nepravilnosti u radu, odnosno zbog nezakonito izdatog bolovanja, u 2024. godini kažnjena dva ljekara, a postupak protiv još nekoliko je u toku. Zloupotrebe su brojne, a kako bismo im stali na put planiramo promjenu zakonske regulative kako ljekari opšte prakse ne bi snosili veću kaznenu odgovornost u odnosu na ljekare specijaliste, koji često prepisuju bolovanja. Svjesni smo da je prilikom odobravanja bolovnja odgovornost na ljekarima opšte prakse veća u odnosu na ljekare specijaliste koji ih iniciraju, ali nepravdu u tom smislu ne možemo dozvoliti.

Dokazivanje zloupotrebe bolovanja je veoma teško i kompleksno pitanje, ali svi mi znamo da mnogi otvaraju bolovanja kako bi radili neki drugi posao, išli na putovanja, praktikovali sportske aktivnosti i tome slično. Ovome se konačno mora stati na kraj, pa ćemo učiniti sve da spriječimo dalje urušavanje zdravstvenog sistema. Moramo osigurati da zaposleni, koji svoje obaveze obavljaju u skladu sa zakonom, ne ispaštaju zbog onih koji pokušavaju zloupotrijebiti zakon lično ili uz pomoć bilo kog izabranog ljekara ili člana ljekarske komisije.

• Da li će planirani budžet biti dovoljan za neometano funkcionisanje zdravstvenog sistema u 2025. godini?

– Javnost je upoznata sa tim da je Fond za zdravstveno osiguranje tražio Ministarstvu finansija oko 535 miliona eura za budžet Fonda za 2025. godinu. Nažalost, dobili smo manje, oko 452 miliona. Kolege iz Vlade i Ministarstva finansija sam upozorio da zbog nedostajućih sredstava može doći do problema u funkcionisanju zdravstvenog sistema. Zbog toga su nam vrlo brzo izašli u susret i već u ovoj godini opredijelili dodatnih 18 miliona eura za potrebe Montefarma. Nakon ovog pozitivnog odgovora, siguran sam da u narednoj godini neće biti problema u finansiranju sistema zdravstva, pa pozivam građane da budu mirni i sigurni da će sve njihove potrebe u ovom pogledu biti zadovoljene.

• Na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje izrazili ste zabrinutost zbog planiranog budžeta za ljekove. Da li može doći do značajnijih nestašica u 2025. godini?

– Uvjeren sam da nestašica neće biti jer će se servisiranje zdravstvenog sistema odvijati planiranom dinamikom. Takođe, želim naglasiti da će, ukoliko bude potrebe, u trećem kvartalu naredne godine biti urađen rebalans budžeta, što nije nikakav presedan, već uobičajena pojava u svakoj državi. Još jednom ponavljam, učinićemo sve što je potrebno kako naši građani ne bi osjetili bilo kakve teškoće kada su u pitanju pružanje zdravstvenih usluga i obezbjeđenje dostupnosti ljekova i medicinskih sredstava.