Tvoje dijete provodi sate pred ekranom telefona ili tableta, a ti bezuspješno pokušavaš da ga motivišeš da napravi pauzu nudeći mu šetnju do parka ili sklapanje puzli. Ekran je tvoj neprijatelj broj jedan i u isto vrijeme jedino provjereno sredstvo za “kupovinu” mira kada u društvu djece želiš da popiješ kafu. Ipak, postoji način da dijete provodi vrijeme ispred ekrana, a da ti zbog toga ne osjećaš grižu savjesti. Kako? Neka uči da programira.

I sada se ti pitaš kako tvoj mališan može da se bavi jednim tako ozbiljnim i teškim poslom kao što je programiranje. Za tako nešto bi morao da bude genijalac poput Marka Zuckerberga, a i on je vještinu programiranja sigurno savladao na Harvardu. Možda će sve zvučati jednostavnije ako samo bolje definišemo šta se krije iza izraza “programiranje”.  

Programiranje je način na koji mi komuniciramo sa kompjuterom, pa se može posmatrati kao još jedan strani jezik koji bi dijete moglo da nauči, samo sa većom primjenom.

Programiranje je mnogo više od jedne od najperspektivnijih vještina današnjice

Po trenutnim analizama globalnog tržišta, upotrebna vrijednost programiranja u odnosu na poznavanje bilo kojeg drugog “stranog” jezika je neuporedivo veća. Programiranje je jedna od najtraženijih profesija, a smatra se da će se u budućnosti pojedinci koji nemaju osnovno znanje iz oblasti programiranja tretirati kao danas pojedinci koji ne umiju da čitaju.  

Djeca kroz programiranje stiču znanja koja će im mnogo koristiti, kako u daljem školovanju tako i u životu. Programiranjem djeca uče kako da razmišljaju “van okvira”, odnosno da dođu do rješenja konkretnog problema na potpuno nov, kreativan način, ne obazirući se na polazne pretpostavke problema. Uz to, razvoj logičkog razmišljanja je ključan za razvoj vještine programiranja. Djeca programiranjem logički rješavaju problem, ali ih ovakav način razmišljanja tjera da razmišljaju o tome šta znaju, a šta još treba da usavrše, odnosno nauče, i navodi ih da savladaju vještinu samostalnog učenja.  

Kad nije previše rano?  

Onog trenutka kada dijete može da napravi razliku između stvarnosti i mašte i može da obavi zadatak u nekoliko koraka, tada je ono već spremno da se upozna sa osnovama programiranja. I da, u nekim slučajevima to može da bude i sa 4 godine! 

Kako da uvedeš svoje dijete u svijet programiranja?

Svaka faza učenja programiranja je prilagođena uzrastu djeteta, pa su tako na početku usvajanja ove vještine problemi koje dijete uči, zapravo problemi snalaženja u prostoru. Većina zadataka, koji djetetu treba da pomognu da nauči kako da programira, može da se rješava i u oflajn svijetu, bez upotrebe kompjutera.  

Naredni put kada budeš išao u supermarket sa svojim djetetom, možete da uradite sljedeću vježbicu. Neka tvoje dijete bude to koje će navesti sve radnje koje morate da obavite prije nego krenete do prodavnice – obujete cipele, obučete jaknu itd, a zatim izabere jedan od načina dolaska do prodavnice (prvo, da li će to biti pješke ili automobilom, a zatim i izbor najbližeg puta).

Cilj ove vježbice jeste da dijete razumije da svaka radnja ima svoj tok, odnosno da, ukoliko želimo da dođemo do cilja, postoji određeni broj koraka koje moramo da preduzmemo. Programiranje funkcioniše po istom principu, pri čemu smo mi ti koji moramo kompjuteru da kažemo koji su to koraci.  

Kada se radi o programima za učenje prilagođenim ovom uzrastu, oni se baziraju na “drag and drop” programiranju, gdje se programski kod kreira vizuelno, prevlačenjem blokova po ekranu. Vizuelno programiranje prilagođeno je svima, čak i djeci najranijeg uzrasta, koja nisu savladala slova i za koje bi kreiranje tekstualnih komandi bilo nemoguće. Kod vizuelnog programiranja akcenat je stavljen na razvoj logike iza svakog algoritma, odnosno pojedinačnih manjih zadataka koje treba uraditi (pripremne radnje za odlazak u prodavnicu, izbor puta i načina odlaska u prodavnicu) kako bi kompjuter mogao da uradi glavni, veći zadatak (odlazak u prodavnicu kako bismo kupili hljeb).  

Škola programiranja

Ako postepeno nastavimo sa “težim” zadacima, u jednom trenutku djeca prelaze u “višu” školu. U tom trenutku profesori preuzimaju obuku. Mi u doMEnu smo, upravo zbog toga što vjerujemo u potencijal i važnost programiranja, 2008. godine pokrenuli Školu programiranja. DoMEn škola programiranja namijenjena je učenicima osnovnih i srednjih škola. U prethodnom semestru smo 50 polaznika 5. i 6. razreda osnovnih škola upoznali sa osnovama programiranja. Predavači su radili sa njima u programskom jeziku Scratch, a u narednom semestru će biti organizovana škola i za starije uzraste.

Programiranje izgleda kao kvalitetan način provođenja vremena ispred ekrana računara, pa opet, ekran je zaista ekran i njegova nevidljiva sila poput magneta ne dozvoljava djetetu da se odvoji od njega. Bilo to programiranje ili igrice, dijete će uvijek moliti za još 5 minuta vremena za računarom.

Kompanija doMEn u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta Crne Gore je do sada uspješno organizovala jedanaest škola programiranja za osnovce i srednjoškolce. Škole su bile namijenjene učenicima uzrasta od 11 do 18 godina. Ukoliko želiš da tvoje dijete upozna osnove programiranja i stekne najtraženiju vještinu budućnosti, prati najave na sajtu www.stemedukacija.me. Škola je besplatna, a broj mjesta ograničen.