Iako predsjednički izbori još uvijek nijesu raspisani, sudeći po najnovijem, oktobarskom istraživanju javnog mnjenja, odluka o novoj/om predsjednici/ predsjedniku Hrvatske biće donešena u drugom krugu izbora, koji će biti održani najkasnije početkom januara naredne godine.

Najveći broj građana Hrvatske, njih 29,8 procenata, danas bi podržali aktuelnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Za njenog najozbiljnijeg rivala, bivšeg premijera Hrvatske i nekadašnjeg predsjednika Socijaldemokratske partije Zorana Milanovića, izjasnilo se 25,6 procenta hrvatskih glasača. Istraživanja pokazuju i da iza navedena dva kandidata mnogo ne zaostaje pjevač Miroslav Škoro, čiji je trenutni rejting prilično visok – 19,1 procenat.

Predsjednik Hrvatske u periodu od 2010-2015. godine, profesor Zagrebačkog sveučilišta Ivo Josipović, u intervjuu za Pobjedu kaže da je još rano za prognoze konačnog ishoda predstojećih izbora, podsjećajući nas na blisku prošlost. I zaista: Stjepan Mesić je 2000. do Pantovčaka stigao sa pozicije potpunog anketnog autsajdera, dok su uoči predsjedničkih izbora 2015. godine te iste ankete pokazivale da će Ivo Josipović Kolindu Grabar-Kitarović pobijediti već u prvom krugu.

„U izborima nije odlučujuća moguća, možda i realna podrška iskazana u istraživanjima, već potpora koju kandidatima daju građani koji izađu na izbore. Veoma je važan terenski rad političkih stranaka i animacija glasača“, objašnjava Josipović.

POBJEDA: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) potvrdila je da će podržati kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović. S obzirom na to da proteklih pet godina odnosi na relaciji predsjednica Hrvatske – premijer Andrej Plenković nijesu baš uvijek bili harmonični, koliko je podrška HDZ-a iskrena?

JOSIPOVIĆ: Podrška barem onog dijela HDZ-a koji stoji uz Grabar-Kitarović će biti jasna. Međutim, desno krilo HDZ-a očito želi i putem predsjedničkih izbora „sapunati dasku“ Plenkoviću. Podrška zato neće biti onako entuzijastična kakva je bila u prvim izborima 2015. Plenković ne može sebi dopustiti poraz kandidatkinje HDZ-a, iako sam uvjeren da ni on ne cijeni osobito mandat Grabar-Kitarović.

POBJEDA: U čemu je onda politički interes HDZ-a da podrži aktuelnu hrvatsku predsjednicu? Pitam zbog toga što pojedini analitičari prognoziraju da bi, ako uspije da uđe u drugi krug predsjedničkih izbora, Miroslav Škoro lako mogao dobiti glasove birača najveće vladajuće stranke.

JOSIPOVIĆ: Iako šef države nema velike izvršne ovlasti, uloga predsjednika važna je u oružanim snagama, tajnim službama i vanjskoj politici. Svaka racionalna politička stranka željela bi da njihov kandidat drži te poluge vlasti. Pored toga, pozicija predsjednika ima i simboličku, politički važnu vrijednost.

Pretpostavka da će se dogoditi scenarij o kojemu govorite jest da u drugi krug izbora uđu Grabar-Kitarović i Škoro. Iako taj scenarij nije nemoguć, nije ni jako vjerojatan.

POBJEDA: Što je vjerovatnije?

JOSIPOVIĆ: Najvjerojatnijim mi se čini da će u drugom krugu biti Grabar – Kitarović i Milanović. Drugi po vjerojatnosti smatram duel Milanović – Škoro, a tek trećom mogućnošću Škoro i Grabar-Kitarović. Ako bi se to dogodilo, mislim da bi Škoro imao veoma ozbiljne izglede za pobjedu.

POBJEDA: Ankete pokazuju da je rejting predsjednice Grabar-Kitarović dosta stabilan –„bez dramatičnih uspona i padova“. Budući da je predsjednica proteklih mjeseci imala niz veoma neobičnih javnih nastupa, što stabilnost njenog rejtinga govori o hrvatskom društvu?

JOSIPOVIĆ: Rejting Grabar-Kitarović je za predsjedničku poziciju, prema kojoj su građani Hrvatske uvijek bili blagonakloni, veoma loš. Ona ima gotovo duplo manju podršku no što sam je ja imao prije drugih izbora, a i tokom cijelog mandata osjetno niži rejting od moga.

POBJEDA: A ipak je dobila izbore 2015?

JOSIPOVIĆ: Jeste. Mislim da „misleća“ Hrvatska, čak i ona desnog centra, mandat Grabar-Kitarović ne ocjenjuje visoko. Brojne skandalozne izjave, estradizacija predsjedničke pozicije i odsustvo iole suvisle politike, još manje kakvog konkretnog rezultata, mnoge čini nezadovoljnima njenim mandatom.

POBJEDA: Nakon što je u avgustu zapjevala u Kninu, predsjednica Grabar-Kitarović pjevala je i u Njujorku, tokom nedavnog susreta sa hrvatskim iseljenicima. Da li ste kao bivši predsjednik, ali i kao muzički obrazovan čovjek, nastupe o kojima govorim razumjeli kao ,,traženje drugog pristupa od onoga koje je bilo u socijalizmu i komunizmu“, kako je to predsjednica objasnila?

JOSIPOVIĆ: Riječ je o jadnoj izvedbi projekta estradizacije funkcije predsjednice. U nedostatku ikakvog rezultata ili kakve političke ideje, predsjednica se okrenula zabavljanju naroda. Nažalost, razina naših medija u mnogome podupire takav pristup. Danas, nakon toliko godina, bajke o socijalizmu i komunizmu kao izgovor za nedostatak vlastite političke ideje, dostojanstva funkcije i političkih rezultata, čista su besmislica. A kad bi pjevanje bilo neki kriterij za izbore, predsjednica ne bi imala nikakvih izgleda. Tko god je čuo one snimke, posebno kninsku, može zaključiti da predsjedničino glasanje prije sliči tuljenju nego pjevanju. Osim pjevačkih sposobnosti, bio je na njoj vidljiv i utjecaj nekih drugih faktora.

POBJEDA: Da, ukazivali ste već na te „faktore“. Ipak, da li je, tokom petogodišnjeg mandata, aktuelna predsjednica Hrvatske povukla neki potez kojem biste dali pozitivnu ocjenu?

JOSIPOVIĆ: Ne mogu se sjetiti ni jednog važnog i uspješnog poteza. Neke je rutinske poslove dobro odrađivala. Uz puno skandaloznih, imala je i pokoju pristojnu izjavu ili govor. Možda bi joj se u plus moglo ubrojiti ponašanje u vrijeme kada se, nakon izbora, nije mogla odmah sastaviti vlada. Iako, i tu je trebalo samo slijediti ustavnu normu.

POBJEDA:Što joj najviše zamjerate?

JOSIPOVIĆ: Smatram da je učinila odmak od antifašizma i u više se navrata ponašala kao ustašofil. U odnosima sa susjedima prečesto je dolijevala ulje na vatru. U nekoliko medijski eksponiranih događaja ponašala se potpuno neprimjereno funkciji predsjednice države, te je sramotila i sebe i Hrvatsku.

POBJEDA: Na što tačno mislite kada predsjednicu Hrvatske optužujete za ustašofiliju?

JOSIPOVIĆ: Njene izjave o ustaškom pozdravu „za dom spremni!“, relativizacija ustaških zločina i propust da reagira na odgovarajući način na javne manifestacije ustaštva i netrpeljivosti prema manjinama čini je suodgovornom za vidljivi rast ustašofilije. Micanje biste predsjednika Tita iz Ureda, nakon što je ta bista bila tamo od Tuđmanovih vremena do njena mandata, tek je jedna od gesta kojima se simbolički odmakla od antifašizma.

Bez obzira na trenutno stanje, vjerujem u Hrvatsku i njenu dobru budućnost. Sadašnji trenutak je, nadam se, tek epizoda. Brine me, dakle, ustašofilija, možda ne toliko zbog sadašnje realne snage najrigidnije desnice, koliko zbog vidljivih trendova i onoga što bi oni sutra mogli donijeti.

POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose Crne Gore i Hrvatske, da li se nešto promijenilo u odnosu dvije države otkako nijeste predsjednik Hrvatske?

JOSIPOVIĆ: Odnosi s Crnom Gorom nisu pokvareni, za razliku od odnosa s drugima, posebno sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Drago mi je zbog toga.

POBJEDA: Pojedini analitičari tvrde da bi Hrvatska, posebno tokom predstojećeg predsjedavanja EU, morala imati aktivniju ulogu u smislu pomoći oko evropskih integracija Crne Gore. Da li je Hrvatska uopšte zainteresovana da pruži tu vrstu pomoći?

JOSIPOVIĆ: Nadam se da će naša Vlada učiniti sve da Crna Gora bude bliža EU. Smatram da je Hvatskoj jako važno da svi susjedi, naravno i Crna Gora, uđu u EU. Ipak, moram reći za članstvo Crne Gore u EU neće biti presudna ni Hrvatska, ni bilo koja druga država. Presudna je sama Crn Gora i njena sposobnost da provede potrebne reforme. Tu mislim na sve one gospodarske reforme, borbu protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava… Navijam za Crnu Goru!