Jedan kutak Evrope bolje poznaje sve opasnosti koje virus nosi od ostatka kontinenta. U svom kratkom vijeku trajanja Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i velikih boginja, a tokom ratova devedesetih godina ionako napaćene ljude napadale su i ospice. I zato se, kada je Covid-19 stigao na zapadni Balkan, regija pripremila za najgori scenario, započinje svoju veliku reportažu o epidemiji koronavirusa na Balkanu The Times.

Ipak, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno broje 22 miliona stanovnika zabilježeno je tek 21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću, prenosi jutarnji.hr.

Times razloge za tako dobre rezultate vidi u teoriji koja je u javnom prostoru prisutna već nedjeljama. Naime, podsjećaju da su neki naučnici uvjereni kako je zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle ranije epidemije, odnosno, odgovor na njih – dugoročno, sveopšte i, u nekim državama, obavezno valcinisanje.

Stručnjaci se već godinama pitaju zašto se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG-BSŽ) vakcina, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo vijek osnažuje čovjekov imunitet i protiv drugih zaraznih bolesti. Njihov je rad dobio novi zamah zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

“Ljudi koji su se vakcinisali protiv tuberkuloze imali su slabije simptome Covida-19. Ovo su samo utisci, još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro vakcinisane BSŽ-om imale lakše iskustvo s Covidom-19”, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Evrope od sveopšteg vakcinisanja BSŽ-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Evrope, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski vakciniše.

Jugoslavija i države nastale njenim raspadom među zemljama su koje su uporno insistirale na visokoj vakcinisanosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 odsto stanovništva. Jugoslovenska vlada je 1946. započela s vakcinisanjem svih vojnih regruta i svake osobe mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BSŽ vakcinisanje postalo je obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog vijeka znali da BSŽ takođe poboljšava opšti imunitet, iako su tek nedavno počeli shvatati zašto.

“BSŽ reorganizuje epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sistema eksprimiraju ili ne eksprimiraju. A to onda omogućava, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet”, kaže za The Times Andrej DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta u Teksasu Bejlor koji proučava širu efikasnost BSŽ-a.

“Navedite infekciju i vjerovatno postoje dokazi da ova vakcina poboljšava reakciju organizma”, tvrdi DiNardo.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da vakcina zaista štiti i od Covida-19. Neki naučnici, pak, vjeruju da vakcina protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli životni vijek.

I druge vakcine takođe mogu igrati ulogu u jačanju imuniteta, a zapadni Balkan je nedavno imao nekoliko krugova programa vakcinisanja, uključujući vakcine protiv bjesnila, koja se univerzalno primjenjuju godišnje od 2016. Pokret protiv vakcina koji je započeo u Britaniji i SAD-u 1990-ih stigao je ovdje tek u posljednjih nekoliko godina.

Nasumična kontrolisana ispitivanja učinka BSŽ-a na Covid-19 sada se sprovode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci.

“Vjerovatnije je da će BSŽ dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelimičnu zaštitu od prenosa”, kaže Mihai Netea, šef tima sa Univerziteta Radboud u Nizozemskoj.

I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži korona krizu u zdravstvenom sektoru. Iako njihova tijela za javno zdravstvo ne sarađuju blisko, Times navodi da te države dijele kulturne i političke atribute koji su oblikovali odgovor na krizu – uglavnom centralizovani zdravstveni sistemi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.

“Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je vanredno stanje uklonjeno, stariji od 65 se i dalje pridržavaju naših preporuka”, rekao je Kon.

Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu opštinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su ekonomiju i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obavezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.

“Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjeljenja za intenzivnu njegu, no imamo jedinstveni javnozdravstveni sistem koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju”, kaže Bojana Beović, državna epidemiologinja u Sloveniji.

Komparativni podaci iz regije pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i efikasnosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad preduzeća sredinom marta. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave vanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.

Čini se da se slovenačka strogost takođe isplatila. Zemlja je to, piše Times, koja graniči s Italijom i više od petine njenog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. maja, šest nedjelja nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Evropi koja je proglasiti prekid epidemije i do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva i 108 smrtnih slučajeva.

Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Evrope na putu prema normalnosti. Većina kompanija radi, a ograničenja vanrednih stanja ukidaju se. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju porodične veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice. Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za inostrane turiste.

To zabrinjava epidemiologe koji prognoziraju drugi talas epidemije na jesen. Testiranje protivtijela u Sloveniji sugeriše da je samo tri odsto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BSŽ vakcina nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je djelotvorno.

“Vjerujemo da bi to bio uglavnom ‘most’ do razvoja specifične vakcine: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se nova vakcina ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju”, rekao je profesor Netea.