Najviše primjedbi na centralnoj javnoj raspravi o postupku donošenja Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte bilo je na visinu cijena naknade.
Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte u prvoj zoni po nacrtu odluke iznosi 58,54 eura, za drugu zonu 50,73 eura, za treću 40,98, četvrtu 31,22, a za petu zonu 23,41 euro.
- Smatramo da cijenu treba korigovati, da su previsoke za Pljevlja i znatno veće u odnosu na cijene u opštinama na sjeveru približne površine i broja stanovnika. Većina Pljevljaka to neće moći platiti, mišljenje je većine zainteresovanih učesnika u raspravi, vlasnika bespravno podignutih objekata.
Takođe, građane je zanimalo i zašto su cijene iste za stare objekte kao za novoizgrađene.
Iz nadležnog sekretarijata odgovorili su da je u pitanju samo nacrt odluke koja se može korigovati prije usvajanja uz uvažavanje sugestija i prijedloga, te da bi moglo biti prihvatljivo smanjenje cijena u trećoj, četvrtoj i petoj zoni, a da cijene za prvu i drugu ostanu iste.
Mira Čolović, sekretarka sekretarijata za uređenje prostora upoznala je prisutne sa odredbama odluke.
- Visina naknade ne može biti veća od visine naknade po odluci koja je sada na snazi. Novina je što se u ovoj odluci naknada obračunava umjesto po bruto, po metru kvadratnom neto površine objekta, što znači da će cijene biti manje 15 do 20 odsto. Naknada za bespravne objekte osnovnog stanovanja plaća se jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, a najviše u 240 mjesečnih rata. Za ostale objekte, plaća se jednokratno ili u najviše 120 mjesečnih rata. Ukoliko se vlasnik odluči da uplati jednokratno ima umanjenje od 30 odsto i mislim da smo jedna od opština sa najvećim umanjenjem. Ukoliko vlasnik bespravnog objekta zadocni sa plaćanjem rate definisane ugovorom duže od tri mjeseca, smatraće se dospjelim cjelokupni iznos duga, shodno čemu će opština aktivirati sva ugovorena sredstva obezbjeđenja, kazala je sekretarka Čolović.
Ona je upoznala prisutne i sa postupkom prijave i započinjanja postupka legalizacije.
- Bez obzira da li je objekat uknjižen u katastar ili ne, obavezan prilog je Elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta izrađenog od strane ovlašćene geodetske organizacije, ovjeren od strane katastra. To je nešto što moraju svi da urade da bi uopšte pristupili legalizaciji i da na osnovu tog elaborata uknjiže objekat ako već nije uknjižen, kazala je Čolović.
Pročitajte još