Evropska unija i Savjet Evrope ostaju ključni partneri Crne Gore u obezbjeđivanju bolje zaštite prava njenih građana. Zaštita ljudskih prava, izgradnja snažnog i nezavisnog pravosudnog sistema i inkluzivnog društva, gdje su sloboda izražavanja i sloboda medija zagarantovane, moraju da ostanu prioriteti Crne Gore na njenom evropskom putu. Ovo je istaknuto na drugom sastanku Upravnog odbora zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“, koji je održan onlajn.

Ovom prilikom Ljubomir Mišurović, državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore ponovio je da će Crna Gora ostati čvrsto posvećena poštovanju ljudskih prava i sloboda. „Čestitao bih Programskoj kancelariji Savjeta Evrope u Podgorici i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori na dosadašnjem izvrsnom radu u okviru Horizontal Facility programa. Ovaj program je dokazao i nastavlja da pokazuje kako se i državne institucije i civilni sektor pridržavaju evropskih standarda i ističu značaj poštovanja ljudskih prava, vladavine zakona i demokratije“, zaključio je Mišurović.

Hermann Spitz, šef Odsjeka za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, istakao je na sastanku značaj reformi u oblasti vladavine prava i osnovnih ljudskih prava kao ključnih vrijednosti Evropske unije koje određuju brzinu pregovaračkog procesa za pristup ovoj zajednici. “Program koji sprovodimo zajedno sa Savjetom Evrope pomaže crnogorskim institucijama da ostvare napredak u važnim oblastima poput zaštite ljudskih prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, borbi protiv diskriminacije i zaštiti prava marginalizovanih grupa, kao i slobodi medija i izražavanja. Ohrabrujem Crnu Goru da iskoristi ekspertizu koja se nudi kroz ovaj program kako bi nastavila transparentan i inkluzivan pristup u sprovođenju reformi u oblasti vladavine prava”, naglasio je Spitz.

Pilar Morales, šefica Programskog odsjeka, Generalnog direktorata za programe Savjeta Evrope istakla je da će „uprkos izazovima nastalim u okolnostima zdravstvene krize, Savjet Evrope, zajedno sa svojim dugogodišnjim partnerom – Evropskom unijom, i dalje fleksibilno reagovati sa ciljem daljeg jačanja dobro uspostavljene saradnje sa Crnom Gorom, istovremeno pružajući podršku Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji i podržavajući primjenu preporuka nadzornih tijela Savjeta Evrope“.

Vladimir Leposavić, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, ukazao je na to da mnogi aspekti vladavine prava dolaze zapravo od evropskih standarda. “Evropska zajednica očekuje od Crne Gore da ostane privržena najboljim evropskim praksama i standardima i zbog toga je podrška kroz ovaj program izuzetno značajna. Pozivam sve relevantne sagovornike – Savjet Evrope, pravosuđe, organizacije civilnog sektora, na otvorenu saradnju kako bismo zajedno aktivno radili na unapređenju oblasti djelovanja Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava”, zaključio je Leposavić.

“Naš cilj je da budemo na usluzi svim građanima Crne Gore, čuvajući stabilnost i mir, a istovremeno poštujući ljudska prava i slobode“, rekao je Sergej Sekulović, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore. „Nema napretka bez saradnje između građana i institucija. Da bi se to dogodilo potrebno je povjerenje. Naša glavna poruka je – izgradimo povjerenje“, dodao je Sekulović.

Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore, izjavila je da je ministarstvo na čijem je čelu fokusirano na zakonodavne reforme vezane za oblast djelovanja medija. “Dovršavamo Nacrt zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, kao i izmjene zakona o medijima i Radio Televiziji Crne Gore kako bi sva tri zakona mogla biti usklađena i usvojena kao paket. Nakon konsultacija i povratnih informacija medijske zajednice i civilnog sektora, zapazili smo da bi oblasti zaštite novinarskih izvora i proces izbora članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore trebalo da budu jedne od najvažnijih tema za usklađivanje ovih zakona sa lokalnim potrebama sa jedne strane, i najboljim praksama sa druge. Oba prethodno usvojena zakona koja se odnose na medije, biće uskoro dopunjena u vrlo uskoj mjeri, uz preporuke Savjeta Evrope,” objasnila je Srzentić.

Vesna Bratić, ministarka obrazovanja, nauke, kulture i sporta Crne Gore najavila je na sastanku prioritetne aktivnosti u oblasti kvalitetnog obrazovanja za sve koje će sprovesti Crna Gora i među njima istakla: „Jedan od najznačajnijih zadataka u narednom periodu će svakako biti razvoj digitalnih vještina profesora, kao i rad na razvoju vještina koje će istima pomoći da se suoče sa kriznim, nepredvidivim i kompleksnim situacijama. Ne samo da su se profesori preselili u virtuelne učionice, već su se tamo našli sa učenicima koji već imaju digitalne vještine i stalno ih unapređuju.“

***

Program „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” je zajednička inicijativa Evropske unije i Savjeta Evrope koja korisnicima programa pruža podršku pri ispunjavanju reformskih agendi na polju ljudskih prava, vladavine prava i demokratije i pomaže im pri usklađivanju sa evropskim standardima i pravnim tekovinama Evropske unije u okviru procesa proširenja, gdje je to relevantno.

U Crnoj Gori je izdvojeno 4,7 miliona eura za 7 projekata koji obuhvataju sva ključna područja programa Horizontal Facility – reformu pravosuđa, zaštitu ljudskih prava, reformu zatvora i policije, borbu protiv korupcije, pranja novca i finansiranja terorizma, borbu protiv diskriminacije, inkluzivno obrazovanje, kao i slobodu medija i izražavanja.

Uprkos efektu koji je pandemija korona virusa imala na realizaciju projekata u okviru Horizontal Facility II programa, postignuti su zapaženi rezultati u unapređenju reformske agende Crne Gore i pregovora o pristupanju EU.

Kada se govori o reformi pravosuđa, velika pažnja posvećena je jačanju proceduralnih mjera zaštite u sudskim postupcima i izgradnji kapaciteta advokata i notara u ovoj oblasti. Pravna klinika na temu ljudskih prava pokrenuta je prvi put u Crnoj Gori, pružajući studentima pravnih nauka priliku da pruže besplatnu pravnu pomoć u pitanjima vezanim za nasilje u porodici, zaštitu žena, djece i rodnih manjina. Takođe, principi rodne ravnopravnosti uključeni su u novi/revidirani nacrt etičkih kodeksa advokata, notara i sudskih tumača. Upravnici zatvora su kroz podršku programa počeli da rade na identifikaciji potencijalnog radikalizma i nasilnog ekstremizma kod lica koja su pravosnažno osuđena.

Kao rezultat rada na borbi protiv korupcije, pranja novca i finansiranja terorizma, Vlada Crne Gore usvojila je “Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma”. Dokument je izrađen uz zakonodavnu ekspertizu i savjete obezbijeđene kroz saradnju sa Savjetom Evrope. Vođeni preporukama i izmjenama zakonodavstva koje su donijete kroz rad na Horizontal II programu, Sektor za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma Uprave policije je ponovo postao članica najveće svjetske mreže finansijsko obavještajnih jedinica EGMONT.

U oblasti borbe protiv diskriminacije i inkluzivnog obrazovanja ojačana je saradnja sa organizacijama civilnog sektora. Kroz grantove koje su dobili, predstavnici civilnih društava su odgovorili na hitne potrebe ranjivih grupa u vrijeme pandemije – organizovana su savjetovanja i diskusije o govoru mržnje sa pripadnicima LGBTI i romske zajednice. Da bi se osiguralo kvalitetno obrazovanje za sve u Crnoj Gori, Etičkom odboru je pružena podrška u izradi Etičke povelje kao ključnog dokumenta za rad, a nastavljen je rad na Zakonu o akademskom integritetu. Takođe, u saradnji sa lokalnim školama, razvijeni su projekti koji pružaju mogućnost da se na smislen način priđe učenicima koji pripadaju ugroženim grupama.

Fokusirajući se na slobodu izražavanja i slobodu medija, program je doprinio poboljšanju Nacrta zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, koji će omogućiti primjenu evropskih standarda u ovoj oblasti. Uz navedeno, medijima je pružena podrška, uključujući dodjelu grantova, u promociji slobode izražavanja i prevazilaženju rizika sa kojim se suočavaju tokom pandemije.