Vrijednost izvezene električne energije u prvih devet mjeseci smanjena je za čak 62,5 odsto, odnosno 115,36 miliona eura u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 184,6 miliona eura

Spoljnotrgovinsku razmjenu u prvih devet mjeseci ove godine karakteriše pad izvoza za 16,2 odsto i značajan rast spoljnotrgovinskog deficita, što je prvenstveno posljedica ogromnog pada vrijednosti izvezene struje u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno prvenstveno nižih cijena električne energije na međunarodnim tržištima tokom ove godine i lošijih hidroloških prilika. Statističari su izračunali da je došlo i do znatnog smanjenja izvoza, do prije nekoliko godina jednog od najznačajnih izvoznih crnogorskih proizvoda aluminijuma.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih devet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 3,48 milijardi eura, što je 2,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Izvoz 

Izvezena roba vrijedna je 433,1 milion eura, što je 16,2 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 3,04 milijarde eura i veći je 6,1 odsto.
– Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,2 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 18 odsto – navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 98,2 miliona eura koje čine električna energija 69,3 miliona eura i ostalo.

Vrijednost izvezene električne energije u prvih devet mjeseci smanjena je za čak 62,5 odsto, odnosno 115,36 miliona eura nego u istom periodu lani, kad je taj iznos bio vrijedan 184,6 miliona eura.

Došlo je i do znatnog pada vrijednosti izvoza obojenih metala, odnosno aluminijuma, koji je u prvih devet mjeseci bio vrijedan 26,88 miliona eura, što je 55,3 odsto manje nego prošle godine u istom periodu, kad je taj izvoz bio vrijedan 60,19 miliona eura.

Došlo je i do značajnog rasta izvoza mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit od 87,8 odsto u odnosu na lani.

Taj izvoz je u prvih devet mjeseci bio vrijedan 45,2 miliona eura, dok je lani u istom uporednom periodu bio vrijedan 24,07 miliona eura.

U prvih devet mjeseci izvoz hrane iznosio je 35,44 miliona eura, što je 11,6 odsto više nego lani u istom periodu.

U izvozu hrane dominira izvoz mesa i njegovih prerađevina sa 25,02 miliona eura i veći je 25,2 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je izvoz voća i povrća u prvih devet mjeseci bio vrijedan 4,95 miliona eura i manji je 23,3 odsto nego lani.

Uvoz 

U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 735,5 miliona eura koje čine drumska vozila sa 276,9 miliona eura i ostalo.
Vrijednost uvezenih drumskih vozila u prvih devet mjeseci je za 16 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.

Na uvoz struje smo u prvih devet mjeseci potrošili 71,38 miliona eura, što je 54,6 procenata više nego u istom periodu prošle godine, kad smo utrošili 46,19 miliona.

U prvih devet mjeseci smo na uvoz hrane potrošili 573,8 miliona eura, što je 2,4 odsto više nego lani u istom periodu.

Na uvoz mesa smo potrošili 129 miliona eura, što je rast od četiri odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, na uvoz povrća i voća 90,9 miliona eura, što je 5,2 odsto više nego lani, dok smo na uvoz žitarica i proizvoda od žitarica utrošili 73,92 miliona eura, što je za 5,4 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 124,5 miliona eura, Bosna i Hercegovina sa 27,7 miliona i Slovenija sa 25 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 523,6 miliona eura, Kina sa 355,6 miliona i Njemačka sa 294,2 miliona eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).