Pred akcionarima EPCG naći će se podaci koji pokazuju da troškovi poslovanja rastu brže od prihoda, da je nenaplativih potraživanja sve više, da se gubici na mreži ne smanjuju i pored velikih ulaganja, da i dalje postoje sumnje o privilegovanim klijentima kakav je bio KAP

Najveće i najznačajnije preduzeće u većinskom vlasništvu države, Elektroprivreda Crne Gore, iz godine u godinu posluje sve lošije i vrijedi manje.

Pokazuju to i zvanični podaci o kojima će se narednog petka, 31. jula, na redovnoj Skupštini izjasniti akcionari EPCG. Iz njih saznajemo da je posljednjeg dana prošle godine u blagajni, na tekućem i deviznom računu preduzeća bilo svega 4,5 miliona eura. Samo godinu ranije, kompanija je raspolagala sa više od 15 miliona gotovog novca.

Ravizorski iskaz o tokovima gotovog novca nije jedini podatak koji svjedoči o rastućim poteškoćama Elektroprivrede. Prošla godina je završena uz profit, ali je on za približno trećinu manji od onoga koji je ostvaren 2018. godine (28,3 naspram 44 miliona eura). Manja je i zarada po akciji za skoro trećinu, iako je Elektroprivreda tokom prošle godine otpisala oko 13 miliona akcija (10 odsto ukupnog broja) koje su se našle u njenom posjedu nakon raskida partnerstva  Vlade i italijanske A2A. Otud je očekivana odluka, odnosno prijedlog menadžmenta Skupštini, da se ove godine akcionarima ne isplaćuje dividenda. To novca što je bilo na računima EPCG, a bilo ga je mnogo, potrošeno je prethodne dvije-tri godine u sumnjivim poslovnim aranžmanima sa većinskim vlasnicima – od Pljevalja, preko Nikšića i Podgorice, do Milana.

Pred akcionarima EPCG naći će se podaci koji nedvosmisleno pokazuju da troškovi poslovanja rastu brže od prihoda, da je nenaplativih potraživanja sve više, da se gubici na mreži ne smanjuju i pored velikih ulaganja, da i dalje postoje sumnje o privilegovanim klijentima kakav je bio nekadašnji KAP.  I računovodstveni pokazatelji koji govore da se finansijske i poslovne performanse pogoršavaju.

Tako podatke o padu gotovine za tri puta prati i informacija o rastu kratkoročnih obaveza za petinu, sa 51 na 62 miliona eura, što je skupa dovelo do pada koeficijenta trenutne likvidnosti sa 0,3 na 0,07. Lošiji su i ostali koeficijenti koji pokazuju likvidnost i ekonomičnost poslovanja.

Pa ipak, gotovo da ne postoji vjerovatnoća da bi se država, kao većinski vlasnik, mogla okrenuti protiv aktuelnog menadžmenta koga predvodi predsjednik Odbora direktora Đoko Krivokapić. Toga su bili svjesni i saradnici revizorske kuće BDO koji, i pored rezervi u svom mišljenju o finansijskim iskazima Elektroprivrede, ne očekuju bilo kakve promjene u odlukama koje Skupština akcionara treba da potvrdi. „S obzirom da većinski akcionari imaju svoje predstavnike među članovima Odbora direktora Društva, koji predlaže finansijske iskaze Skupštini na odobrenje, vjerovatnoća potencijalnih izmjena zahtijevanih od strane Skupštine je mala i takvih izmjena nije bilo u prošlosti“, piše u Izvještaju revizora.

A imalo bi se o čemu razgovarati.

Krenimo od podatka da EPCG na popisu svoje imovine (nekretnine, postrojenja i oprema) trenutne procijenjene vrijednosti 575 miliona, vodi i 27 miliona vrijednu imovinu za koju nema odgovarajuću dokumentaciju o vlasništvu. Zemljište i objekti upisani na treća lica imaju vrijednost od 21 milion, dok  imovina vrijedna nešto manje od sedam miliona nije ni upisana u katastar. Revizori BDO navode kako „shodno tome, nijesmo bili u mogućnosti da utvrdimo da li bi određene korekcije bile neophodne u vezi sa stanjem navedenih sredstava…“.