Tokom protekle tri godine, procesuiranje predmeta ozbiljnog kriminala i korupcije u Crnoj Gori pokazalo je ograničen napredak, a uočeni su i značajni nedostaci u vezi sa oduzimanjem imovine u predmetima organizovanog kriminala i korupcije. To se navodi u OEBS-ovom Izvještaju praćenja suđenja na Zapadnom Balkanu.

„Nemogućnost pronalaženja imovine koja se može privremeno ili trajno oduzeti u svrhu direktnog ili proširenog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ukazuje na to da metode finansijske istrage, koje se trenutno koriste, nijesu efikasne“, navodi se u Izvještaju.

Ocijenjeno je da je na cjelokupno funkcionisanje pravosudnog sistema negativno uticao nepotpuni sastav pojedinih pravosudnih organa i v.d. stanje na ključnim pozicijama.

„Međutim, Crna Gora je napravila neke pozitivne iskorake u rješavanju pravosudne krize. U martu 2022. godine imenovan je novi glavni specijalni tužilac. Od kada je stupio na dužnost, došlo je do značajnog napretka u broju podignutih optužnica protiv okrivljenih visokog profila, koje su od posebnog javnog interesa“, navodi se u Izvještaju.

Podsjećaju da je Skupština izabrala preostalog sudiju Ustavnog suda u novembru 2023. godine, tri preostala
člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u decembru 2023. godine i Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024. godine.

Napominju da u trenutku rada na ovom izvještaju, predsjednik Vrhovnog suda nije bio imenovan, iako je ova pozicija u v.d. stanju od decembra 2020. godine.

Navodi se da je projekat više puta uočio da političari neprimjereno komentarišu krivične postupke koji su u toku, u predmetima koji se prate.

„Kroz praćenje medijskog izvještavanja, Projekat je takođe zaključio da mediji doprinose jačanju gore navedenog problema stalnim objavljivanjem i širenjem problematičnih izjava. Nadalje, nedavno podignute optužnice protiv bivših ili postojećih predstavnika pravosudnih organa i državne uprave ukazuju na činjenicu da je organizovani kriminal pokušao da izvrši uticaj na ključne institucije, uključujući tužilaštvo i policiju, u mjeri i sa posljedicama koje će tek morati da se utvrde“, kaže se u Izvještaju.

S druge strane, Projekat takođe primjećuje da su sudovi počeli da povećavaju transparentnost svog rada
usvajanjem nekih dobrih praksi kao što je redovnije objavljivanje rasporeda suđenja na svojim internet stranicama.

Kada je riječ o ekspeditivnosti u postupanju, Projekat konstatuje nedostatak efikasnosti u postupcima kao jedan od najvećih nedostataka u procesuiranju predmeta organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori.

„Od 59 predmeta koji se prate, završena su samo dva. U jednom predmetu je izrečena oslobađajuća presuda, dok je drugi završen u fazi kontrole optužnice jer ista nije potvrđena. Samo je osam predmeta završeno u prvostepenom postupku tokom perioda sprovođenja Projekta“, kaže se u Izvještaju.

Projekat je takođe primijetio da sudskim aktima – uključujući presude, optužnice i odluke o pritvoru – često nedostaje adekvatno obrazloženje.

„Pored toga, pritvor se ne tretira kao krajnja mjeaara, dok su odluke o određivanju pritvora često propraćene neadekvatnim obrazloženjem, kako je ukazao Ustavni sud, koji je utvrdio da je pravo okrivljenih na slobodu povrijeđeno u tim slučajevima. Pored toga, pretjerano uzimanje u obzir olakšavajućih okolnosti prilikom izricanja kazni predstavlja razlog za zabrinutost“, kaže se u Izvještaju.

U predmetima koji se prate, sud je izrekao minimalnu kaznu ili kaznu iznad minimalne koja je predviđena Krivičnim zakonikom za određena krivična djela za pet okrivljenih i izrekao kaznu nižu od zakonom predviđenog minimuma za 55 okrivljenih.

„S obzirom na to da se ove brojke zasnivaju uglavnom na kaznama koje proizilaze iz presuda donijetih na osnovu sporazuma o priznanju krivice, pozitivno je što su Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo izdali smjernice o upotrebi sporazuma o priznanju krivice“, navodi se u Izvještaju, i poručuju da vjeruju da će
problem blage kaznene politike u sporazumima o priznanju krivice biti riješen kroz pravilnu primjenu ovih smjernica.