Svih devet poslaničkih klubova predložilo je Skupštini odluku o formiranju odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, čija bi obaveza bila da najkasnije do 30. juna naredne godine pripremi i podnese parlamentu na usvajanje prijedloge zakona i drugih akata koji su u njegovoj nadležnosti

Odluka je najvećim dijelom gotovo identična onoj koja je bila usvojena krajem 2018. godine, a po kojoj je bio formiran Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji je neslavno završio rad u decembru prošle godine, izlaskom Demokrata iz tog tijela i gubitkom kvoruma za rad. Novi prijedlog odluke razlikuje se od prethodnog jedino u tome što se ovoga puta među zadacima odbora ne navode razmatranje nacrta zakona o medijima, niti nacrta zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, kao ni razmatranje rješenja po pitanju izbora članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Među zadacima odbora nema ni stavke „detaljna analiza primjene izbornog i drugog pravnog okvira od značaja za izborni proces i ambijent sa definisanjem prijedloga rješenja ako je to neophodno, uključujući i Ustav“.

Ciljevi

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu definisan je u prijedlogu odluke kao privremeno radno tijelo, a čiji su ciljevi sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva i uspostavljanje punog povjerenja javnosti u izborni proces. U realizaciji tih ciljeva, odbor ima zadatke – sveobuhvatnu reformu i izmjenu izbornog zakonodavstva, kao i dalju dogradnju i izmjenu opštih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora, koja podrazumijeva definisanje rješenja o načinu održavanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu, kao i definisanje prijedloga Kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama.

Pod sveobuhvatnom reformom izbornog zakonodavstva navedeni su implementacija preporuka iz izvještaja EK o napretku, primjena svih preporuka iz izvještaja OEBS/ODIHR, definisanje prijedloga zakona o izboru odbornika i poslanika, biračkom spisku, finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, registrima prebivališta i boravišta, zatim analiza primjene zakona o ličnoj karti i o crnogorskom državljanstvu, te jačanje sveukupnih kapaciteta, profesionalizma i transparentnosti organa značajnih za izborne procese, uključujući DIK i ASK.

Propisani su identični uslovi za formiranje odbora za izbornu reformu, kao što je to bio slučaj prije dvije godine. Odbor će imati 14 članova i to po sedam iz vlasti i opozicije. Svakom klubu poslanika pripada najmanje jedno mjesto u odboru, a preostali dio proporcionalno broju poslanika u klubu. Klub poslanika koji je u odboru zastupljen sa dva ili više članova, ima pravo da drugom klubu ustupi pravo na još jednog člana u odboru.

Predsjednik odbora bira se iz najbrojnijeg kluba poslanika vlasti, a njegov zamjenik iz najbrojnijeg kluba opozicije. Predsjednika, njegovog zamjenika i članove odbora, na prijedlog Administrativnog odbora, bira Skupština. Člana odbora zbog odsutnosti može zamijeniti, sa pravom odlučivanja, član kojeg odredi klub.

Prema predloženoj odluci, u radu Odbora u statusu pridruženog člana mogu učestvovati i predstavnici nevladinog sektora i akademske zajednice – Univerziteta, bez prava odlučivanja. Status pridruženog člana mogu steći do tri člana NVO, odnosno do dva člana akademske zajednice, uz uslov da su u prethodne tri godine aktivno djelovali u vezi sa predmetom rada odbora, dali doprinos izbornim reformama i u oblastima rada odbora ostvarili javnu prepoznatljivost. Sjednicama odbora mogu prisustvovati stručni saradnici u klubovima poslanika, na način da svaki klub može delegirati po jednog predstavnika koji će, bez prava aktivnog učešća, prisustvovati sjednicama.

Konsenzus

Propisano je da odbor odlučuje konsenzusom. U slučaju da se princip konsenzualnog odlučivanja ne može postići, a postoji podrška članova tog tijela koja garantuje postizanje potrebne većine u plenumu, takav prijedlog može biti utvrđen bez obzira na nepostojanje konsenzusa.

Stručne, administrativne i tehničke poslove za rad odbora obavlja sekretarijat tog tijela. Sredstva za rad odbora i angažovanje institucija i eksperata obezbijediće Skupština.

Vlada, eksperti, civilni sektor...

U radu odbora, po pozivu, bez prava odlučivanja, mogu učestvovati predstavnici Vlade, ministarstava i drugih državnih organa, organizacija i institucija – piše u prijedlogu odluke.

Na sjednicu mogu doći, kako je propisano, predstavnici civilnog društva, međunarodnih organizacija i institucija, eksperti, konsultanti, naučni i stručni radnici iz oblasti predmeta rada odbora, predstavnici naučnih, stručnih institucija i drugih pravnih lica, kao i drugi subjekti ili predstavnici subjekata relevantnih za predmet rada odbora.