Istraživanje USSCG potvrdilo rast troškova: Tek svaka osma porodica može obezbijediti potrošačku korpu

    3 dana pre 94 pregleda Izvor: dan.co.me

Foto: gradski.me-

Sindikalna potrošačka korpa (SPK) u prvom kvartalu iznosila je 2.000 eura, što je za 100 eura više u odnosu na isti uporedni period prošle godine, pokazuju podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI) Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Uprkos bojkotu trgovačkih lanaca i zahtjevima za snižavanje cijena namirnica, istraživanje CEISI-ja ukazuje da je u ovom periodu došlo do rasta troškova prehrambenih proizvoda za 20 eura, odnosno 3,36 odsto u odnosu na četvrti kvartal 2024.

Savjetnik za ekonomsku politiku u USSCG Marko Subotić za „Dan“ je saopštio da, prema rezultatima ankete koju su ranije sprovodili, mogu zaključiti da eventualno svako sedmo ili osmo domaćinstvo u Crnoj Gori sebi jedva da može priuštiti sindikalnu potrošačku korpu, odnosno zadovoljenje minimalnih uslova dostojanstvenog života četvoročlane porodice.

On je kazao da su prilikom izrade prve potrošačke korpe sprovodili anketu, gdje im je 22 odsto ispitanika kazalo da imaju prihode na nivou domaćinstva od preko 1.500 eura, te da to znači da je taj procenat daleko veći od onih koji imaju prihode veće od 2.000 eura.

– Možda svako sedmo-osmo domaćinstvo jedva da sebi može da priušti sindikalnu potrošačku korpu. Možda čak i svako deseto, ali za to ne postoje baš precizni podaci, zbog čega se ograđujemo – naglasio je Subotić.

On je objasnio da je Centar za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja izradio šestu po redu sindikalnu potrošačku korpu za prvi kvartal ove godine koja sada iznosi 2.000 eura i veća je za 30 eura u odnosu na potrošačku korpu koja se odnosila na četvrti kvartal 2024.

Sagledati preporuke UN Komiteta

Medojević je naglasila da od ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića očekuju da sagleda preporuke UN Komiteta i obezbijedi veći obuhvat ugroženih porodica i pojedinaca u sistem socijalne zaštite i poveća materijalna davanja za najranjivije kategorije stanovništva.

– Od Vlade Crne Gore očekujemo da pomogne građanima da postignu minimalni standard koji zadovoljava dostojanstven život države koja je na putu ka EU – zaključuje ona.

– U odnosu na dva kvartala, zabilježili smo povećanje troškova prehrambenih proizvoda, koji su porasli za 20 eura, ili 3,36 odsto, i troškova stanovanja i komunalija, koji su povećani za 10 eura, odnosno 4,17 odsto – naveo je on.

Subotić je kazao da je USSCG načelno podržala prvi najavljeni bojkot trgovačkih lanaca, dodajući da je njime iskazano ogorčenje naroda sa trenutnim cijenama.

– Vidjeli ste da je taj odziv na početku bio značajan. Narod je nezadovoljan i tim postupanjem je poručio donosiocima odluka i trgovačkim lancima da moraju sjesti i naći zajedničko rješenje. Koliko smo upoznati, ovih dana su se i održavali neki sastanci, pa se nadamo da će doći do nekih konkretnih, dugoročnih mjera koje će na duže staze da spuste cijene jer smo veoma zavisna ekonomija od uvoza. Moramo povećati našu proizvodnju, povećati podsticaje, smanjiti neka opterećenja, kako bi to dovelo do pada cijena. Krivac nije isključivo s jedne, druge ili treće strane, nego moramo zajedno naći model kako da izađemo iz ovog problema jer je definitivno da cijene rastu – naglasio je Subotić.

image

U odnosu na podatak da za 12 mjeseci imamo rast SPK za 100 eura, Subotić naglašava da taj iznos nije mali i da obezvređuje povećanje zarada koje je bilo u prethodne dvije-tri godine.

Izvršna direktorica humanitarne fondacije Banka hrane Marina Medojević smatra da bi rezultati istraživanja USSCG o iznosu sindikalne potrošačke korpe morali biti obavezujući za kreatore i donosioce odluka u našoj državi. Ocijenila je da bi dva člana jedne porodice morala imati primanje u iznosu prosječne plate kako bi ta porodica imala dostojanstven život.

– Ako uzmemo da je oko 60–70 odsto domaćinstava u Crnoj Gori sa jednim zaposlenim članom (na osnovu uobičajenih demografskih i ekonomskih trendova, a u nekim slučajevima dva člana rade), prosječan broj zaposlenih po porodici bio bi približno 1,2 do 1,5 osoba. Kako znamo da 74 odsto zaposlenih prima manje od prosječne plate, zaključak je da većina porodica u kojoj ima zaposlenih, nema mogućnost da zadovolji osnovne potrebe predviđene potrošačkom korpom. Kakva je situacija sa ostalima, tj. onima koji nemaju posao – konstatovala je Medojević.

S druge strane, kako ukazuje, porodice u stanju socijalne potrebe, ukoliko zadovolje stroge kriterijume za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje (socijalnu pomoć namijenjenu siromašnima) četvoročlana porodica će od države dobiti čitavih 160,45 eura.

– Ukupna socijalna davanja na godišnjem nivou nisu dovoljna da pokriju troškove sindikalne potrošačke korpe za jedan mjesec – kazala je Medojević za „Dan“.