Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore od početka epidemije korona virusa prijavilo se 587 porodilja, rečeno je Pobjedi iz te ustanove.

Ne zna se koliko je tačno od tih žena ostalo bez posla zbog čega će, između ostalog, Centar za ženska prava detaljnije istražiti o čemu je riječ.

„Na početku epidemije 16. marta ove godine imali smo 20.541 nezaposlenu ženu, dok ih je u novembru bilo 27.445, što je 6.904 više. Za detaljnije podatke je potrebno istraživanje koje ćemo realizovati tokom prvih mjeseci 2021. godine“, kazala je za Pobjedu direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.

Iz Uprave za inspekcijske poslove nijesu nam odgovorili na pitanje jesu li im se neke žene – trudnice ili porodilje, žalile da su tokom epidemije korona virusa ostale bez posla.

U praksi se, kako se ispostavlja, dešava da pojedini poslodavci izigraju Zakon o radu na način što ne otpuštaju trudnice, ali to učine na kada se one nakon porodiljskog vrate na posao – proglase ih tehnološkim viškom ili dokažu da im više nijesu potrebne. Upravo su se takvi slučajevi javljali Udruženju Roditelji. Izvršna direktorica Kristina Mihailović podsjeća da je posljednjim izmjenama Zakona o radu onemogućeno poslodavcima da trudnicama daju otkaze, ali ih ostavljaju bez posla kada se vrate.

„Kada su nakon porodiljskog ostajale bez posla bilo je slučajeva da su žene tužile poslodavce i onda su ih vratili na radno mjesto. Ali je mali broj žena koji dođe do toga“, rekla je Mihailović, dodajući da je ovo problem koji se ne zaustavlja.

Centar za ženska prava pruža besplatnu pravnu pomoć i pravno zastupanje ženama sa iskustvom rodne diskriminacije u oblasti rada i zapošljavanja – na broj 067 166 800 i 020 664 193, a kažu da, nažalost, ne raspolažu sa reprezentativnim podacima o broju trudnica koje su ostale bez posla zbog toga što su ih poslodavci rodno diskriminisali. Raičević kaže da im se, nažalost, obratio veoma mali broj žena koje su iskusile ovu vrstu diskriminacije, uglavnom samohranih majki i žena kojima poslodavac nije produžio ugovor nakon porodiljskog odsustva.

„Zabrinjava činjenica da poslodavci najčešće koriste rupe u zakonu što diskriminaciju čini teže dokazivom i zbog čega se žene rijetko odlučuju na pokretanje postupaka protiv poslodavaca“, rekla je ona.

Centar za ženska prava je i 2019. godine, uz podršku EU, objavio istraživanje o rodnoj diskriminaciji u oblasti rada i zapošljavanja, te je tada objelodanjeno da među anketiranim ženama koje su otišle na porodiljsko odsustvo 42 odsto se nije vratilo na svoje radno mjesto nakon odlaska. Sedam odsto je odgovorilo da nisu željele da se vrate na posao, isto toliko ih je reklo da je započelo novi posao, a 53 odsto je izjavilo da je njihov poslodavac raskinuo ugovor (otpustio ih).

Raičević podsjeća da je 17 odsto žena reklo da im je ugovor istekao dok su bile na porodiljskom odsustvu, a 23 odsto je odabralo opciju da je „poslodavac umjesto toga odlučio da zaposli moju zamjenu“.

„Među „drugim“ razlozima, jedna žena je navela sljedece:́ ,,Ponudili su mi niži položaj. Objasnili su mi da moram početi ispočetka, jer sam bila odsutna skoro dvije godine“ i ,,Nisam imala ugovor“. Izjave koje smo dobili sugerišu na kršenja prava na porodiljsko odsustvo“, ističe Raičević.

Tada su 143 ispitanice iz ankete izjavile da su bile trudne barem jednom u periodu od 2008. do 2018. godine, te od toga, 35 odsto njih je reklo ili da nijesu bile plaćene ili da nijesu primale državne beneficije tokom porodiljskog odsustva.