Koronavirus je iznenadio cijeli svijet, pa tako i Crnu Goru, a u Institutu za javno zdravlje (IJZCG) imaju razloga da budu ponosni i velikim uspjehom smatraju što, i pored hiljade uzetih i obrađenih uzoraka, niko od zaposlenih nije inficiran.

Direktorka Centra za medicinsku mikobiologiju u Institutu za javno zdravlje Ljubica Terić pojasnila je, u razgovoru za PR Centar, da u okviru Centra funkcionišu pet odvojenih odjeljenja i dva zajednička odsjeka, a zaposleno je 60 radnika.

„Imamo osam ljekara specijalista, dva diplomirana molekularna biologa, od kojh je jedan doktor nauka i četiri inženjera“, navela je Terić.

Zbog epidemije koronavirusa napravljena je reorganizacija prostora i kadra.

„Zbog najvećeg opterećenja Odsjeka za prijem, prvenstveno Laboratorije za molekularnu dijagnostiku, dio kadra sa drugih odjeljenja je premješten kao ispomoć da bismo mogli da izađemo u susret svim zahtjevima. Kako je produženo radno vrijeme Odsjeka za prijem, da bi se uskladilo sa radom Call Centra, morali smo da organizujemo rad u drugoj smjeni i umjesto do 21 i 30 radimo do 23 sata“, pojasnila je Terić.

Koronavirus je iznenadio cijeli svijet, pa tako i Crnu Goru ali, kako je kazala, imamo razloga da budemo ponosni.

„Mi smo zaista ponosni na to što je uradila kompletna država i, naravno, naša institucija. A najdraže nam je što niko od osoblja Instituta, pored ovoliko hiljada obrađenih uzoraka, nije inficiran novim koronavirusom. To smatramo najvećim uspjehom i u ime svih iz Centra poručujem da ćemo se i dalje boriti da tako ostane“, istakla je Terić.

Bez obzira koliko se činilo da je situacija pod kontrolom opreza nikad dosta.

„Nama je to rutinski rad. Mi radimo sa infektivnim i potencijalno infektivnim materijalom čitav život, ali ovo je sada nepoznanica za čovječanstvo i svi moramo biti još više oprezni da bi sačuvali sve nas“, rekla je Terić.

U okviru Centra funkcioniše pet odjeljenja i to Odjeljenje za virusologiju i imunologiju infekcija, Odjeljenje za molekularu dijagnostiku, Odjeljenje za bakteriologiju, Odjeljenje za parazitologiju i mikologiju i Odjeljenje za sanitarnu mikrobiologiju, kao i dva zajednička samostalna odsjeka: Odsjek za prijem i Odsjek laboratorijska kuhinja i sterilizacija.

Sanitarna tehničarka u Institutu za javno zdravlje Ana Raičević, ispričala je da su ih ljudi, kod kojih su dolazili zbog uzorkovanja, uvijek lijepo dočekali, a bilo je, kako je dodala i smiješnih situacija.

„Kada priđemo nekoj zgradi, kući, komšije izađu i pitaju „ko vam treba“. E sada ne znamo da li je to ruka pomoći ili znatiželja. Ljudi su išli do toga da, ako pođemo liftom na četvrti sprat, oni idu pješke sprat po sprat, da vide gdje smo stali i kod koga idemo. Tu su razna pitanja, ali naravno nama je zaštita pacijenata na prvom mjestu“, ispričala je Ana.

Nije uvijek ni lako naći adresu na koju idu.

„Ali mi telefonom pozivamo ljude da nam približe gdje stanuju. Oni nas bukvalno navode. Nekad se desi da promašimo ulicu, pa se vraćamo, ali to nas nimalo ne demorališe“, rekla je Raičević.

Ipak je najteže kad se ide kod djece, jer su ona najosjetljivija.

„Treba imati više strpljenja, ali roditelji su uvijek tu da odigraju glavnu ulogu, da ih smire, da nam pomognu“, kazala je Raičević.

Anin mlađi kolega, sanitarni tehničar Dražen Vlahović, kazao je da su epidemiju spremno dočekali, da su edukovani, naučeni kako treba, a siguran je i da je „mladost“ dala puni doprinos.

„Veliki su profesionalci. Meni je mnogo značila podrška starijih kolega, koji imaju više iskustva od mene. Više sam nego siguran da je ne samo moja, nego i mladost ostalih kolega dala veliki doprinos u borbi protiv koronavirusa“, kazao je Vlahović.

Porodica i prijatelji su na Dražena ponosni, ali im mnogo nedostaje.

„Nisam se gledao sa njima u zadnje vrijeme. Većina nas je bila u karantinu. Ali na početku i na kraju dana uvijek je tu neko od starijih kolega, da popriča sa nama, pita nas šta smo radili, da li je bilo nekih problema. Uvijek nam ponavljaju da treba da budemo oprezni i da se pridržavamo svega što smo naučili“, rekao je Dražen.

A na samom prijemu potrebno je izvršiti dekontaminaciju svih pristiglih uzoraka.

Odgovorna tehničarka za prijem materijala na Odjeljenju mikrobiologije Dušanka Raičević, istakla je da se svakodnevno radi prijem uzoraka od sedam i po do 23 sata.

„Redovan prijem pacijenata je sveden na minimum. Dolaze oni koji baš moraju, ili oni koji su malo „hrabriji“. Na prijemnom odjeljenju su tri tehničara. Jedan je na prijemnom šalteru, dva su za prijem, dekontaminaciju i da obezbijede pravilan i bezbjedan put uzoraka na obradu, na molekularnu dijagnostiku“, objasnila je Raičević.

Cijeli proces – od prijema, obrade, odnosno dekontaminacije uzoraka i laboratorije do konačnog nalaza, prolazi kroz više kontrola.

„Što se tiče materijala, na samom prijemu provjeravamo podatke pacijenta, uputnu ustanovu ljekara koji je dao da se radi, a kada se rezultati sumiraju, budete obavješteni od Centra koji je zadužen za pružanje informacija“, kazala je Raičević.

Posao nije nimalo jednostavan.

„Svaka analiza koje je odrađena prošla je kroz naše ruke. Prijemno odjeljenje je usko grlo instituta. Sve što je sa epidemiologije uzorkovano prođe kroz naše ruke i bude obrađeno. Takođe, isto tako se ti nalazi poslije vrate, gdje mi upućujemo u druge gradove, na odjeljenja i tako 18 sati dnevno“, kazala je Raičević.

Koronavirus je učinio da građani vide šta sve rade zaposleni u Institutu za javno zdravlje, ali i onda kada je „mirno“  i kada nisu vidljivi, oni su uvijek tu i svakodnevno prate druge zarazne bolesti.