Tenderima i nepotrebnom administrativnom precedurom samo se gubi vrijem u borbi protiv bolesti potkornjaka u šumama na području plavske, kao i drugih crnogorskih opština, pa je potrebno hitno uključivanje države sa svim njenim kapacitetima. To je Portalu RTCG kazao šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić, nakon, kako je kazao nije uspio tender Upave za šume za sanitarnu sječu.

„Uprava za šume je oglasila na području Plava tender za sanitarnu sječu 10 hiljada kubika, ali je na javnoj licitaciji prodato samo dvije hiljade, i to ono što je kvalitetnije. Sda, znači treba novi poziv, pa novi licitacija, i tako prođe ljeto. Šta smo uradili, ništa, vrtimo se u krgug dok se potkornjak širi progresivnom brzinom po ovakvom vremenu“, rekao je Jasavić.

On smatra da borba protiv potkornjaka ne može biti uspješna ako se ne uključi država sa svim svojim kapacitetima.

„Ako želimo da spasimo što se spasiti može, potrebno je hitna reakcija svih državnih institucija koje mogu pomoći. Kakvi bre tenderi i prodaja, potrebno je ako to trenutak zahtijeva da država i plati da se povede široka akcija za čišćenje sanitara“, kazao je Jasavić.

On je ponovio da je jedini način da se skrati administrativna procedura i omogući široka i brza akcija, da država proglasi epidemiju potkornjaka na području plavske opštine, na kojoj je u NP Prokletije potkornjakom zahvaćeno sto hiljada kubika čamove šume, a iz NP u državne šume prešlo i zahvaćeno još dvadeset hiljada kubika drveta.

„To mora da se hitno uklanja. Od prošle godine Uprava za šume je posjekla nekih deset hiljada, a to je skoro ništa u odnosu na razmjere rasprotranjenosti bolesti. Zato nemam nikavu dilemu kada kažem da je da se uključi država i proglasi epidemiju, a onda da se povde hitna i sveobuhvatna akcija čišćenja šuma“, rekao je ovaj poznati šumarski inspektor i odličan poznavalac bolesti potkornjaka.

Portal RTCG je pisao nedavno da je Uprava za šume objavila tender za sanitarnu sječu preko deset hiljada kubika u državnim šumama na području plavske opštine zaraženih bolešću potkornjaka, ali je na javnoj litiaciji održanoj prije tri dana prodato samo dvije hiljade, a postupak mora iznova uraditi.

Plavski droprerađivači su već tada saopštili da to nije sve, odnosno da ima makar još toliko oboljelih stabala i izvala u šumama na teritoriji ove sjeverne opštine.

Oni su upozorili da to teško da će moći da se provede tokom ovogodišnje sezone, i da nije trebalo čekati do sada, i zapitali šta se čekalo do sada.

„Mi smo zbog toga u potpunosti saglasni sa inspektorom Jasavićem i pridružujemo mu se u pozivu državnim organima da se hitno uključe u ovaj problem, koji je odavno izmakao svakoj kontroli. Pravi se ogromna materijalan šteta koja je mogla da se priječi da se na bvrijeme reagovalo. Ali, to je već posao za druge institucije. Mi samo tražimo da državni organi upotrijebe sve mehanizme kojima raspolažu da se sprovede široka i sveobuhvatna akcija borbe protiv potkornjaka“, kazali su u Udruženju drvoprerađivača Plav.

Oni su Portalu RTCG saopštili da će se odmah poslije praznika i pisanim putem obratiti Vladi Crne Gore.

„Mnogo puta smo se obraćali, kao i sada, putem medija, ali to ne pomaže. Obratićemo se pisanim putem Vladi, da bi ostao trag, i da se poslije zna koje je upozoravao na sve posljedice, a ko nije prstom mrdnuo da se bilo šta učini i spriječi ili makar smanji šteta“, kazali su u ovom udruženju građana koje se profilisalo kao vrlo aktivno u oblasti ekologije.

Situacija sa potkornjakom je, objasnli su, u državnim šumama, najdramatičnija na rejona Babina gora – Vaganica, Čakor – Visitor, Babino Polje – Treskavica i Prokuzribljak.

Udruženje drvoprerađivača iz Plava još u julu prošle godine upozoravalo je da se hitno izvrši čišćenje oboljelih šumskih površina u NP Prokletije, jer se to godina nije radilo i bolest se širi veoma brzo.

Na njihove apele niko nije reagovao, sve dok šumarski inspektor iz ovog grada Hakija Jasavić, prošle jeseni nije bio prinuđen da podnese krivične prijave protiv menadžmenta NPCG. Predmet je iz ODT prebačen u SDT, ali je prošlog mjeseca vraćen u ODT, i tako se slučaj u pogledu odgovornosti za nastalu situaciju samo odugovlači.

Opaka bolest potkornjaka dovodi do toga da se zaražena stabla suše, a krajnji negativni rezultat to da šume izgledaju kao poslije velikih požara, što je na mnogim mjestima u plavskim šumama, kako kažu, viljivo golim okom.