Politizacija u Ministarstvu odbrane uticala je na donošenje odluka, pa su refleksije toga vidljive u svim oblastima rada, a posebno kada je u pitanju nefunkcionalnost institucije u cjelini, što se odrazilo na profesionalnost i stručnost, ocijenila je u prvom intervjuu za Pobjedu ministarka odbrane Olivera Injac.

Zbog toga će, kaže Injac, u cilju jačanja profesionalizma i sposobnosti, nastaviti sa promjenama jer, kako navodi, kadrovske promjene su dio svakog reformskog procesa.

POBJEDA: Zavidna biografija u oblasti bezbjednosti i odbrane preporučila Vas je za mjesto ministra jednog od najvažnijih resora u Vladi. Sa čim ste se susreli kada ste preuzeli ovu funkciju?

INJAC: Zahvaljujem se. Upravo su stručni razlozi imali najveći uticaj na moju odluku da prihvatim dužnost ministra odbrane Crne Gore. Kompleksan je trenutak zbog ukupne situacije uslovljene zdravstvenom krizom usljed kovid-19 pandemije i njenim ekonomskim i drugim posljedicama.

Razvoj sistema odbrane imao je progresivan karakter, počev od 2007. godine. Međutim, reforma odbrambenog sistema je kontinuiran proces, koji je zahtjevniji za NATO članice, zato je proces nastavka reformi glavni prioritet našeg rada. Proces standardizacije i demokratizacije odbrambenog sistema kao ključni prioriteti reforme sektora odbrane, primarno kroz primjenu politika kvaliteta, integriteta i depolitizaciju, morali su biti efikasniji nakon članstva u NATO (jun 2017) nego što je pokazalo zatečeno stanje. Analizom stanja uočeno je više izazova u oblasti finansija, organizacije, integriteta, ljudskih resursa i slično. Ključni problemi s kojima smo se suočili su: nije obezbijeđena finansijska stabilnost budžeta jer su neracionalno trošena budžetska sredstva; kadrovska politika nije usklađivana sa realnim potrebama, pa je zatečena prekobrojnost i stotine angažovanih po ugovoru o djelu, za čijim angažovanjem nije bilo realne potrebe; nedostatak odgovornosti i radne discipline zaposlenih, veoma nizak stepen primjenjivanja bezbjednosne kulture i poštovanja etičkih kodeksa; nefunkcionalna organizaciona struktura; neadekvatno upravljanje finansijskim i materijalnim sredstvima (npr. veliki odliv finansijskih sredstava za isplate varijabila, prekovremenog rada i ostalim povodima); nefunkcionalni pristup korišćenju službenih vozila; neplanska ulaganja u materijalna sredstva.

Tu su i naslijeđeni problemi u oblasti stambene politike, socijalnih pitanja zaposlenih i sudskih postupaka zaposlenih protiv institucije (više od milion eura izdvojeno za troškove po osnovu sudskih sporova pokrenutih protiv ministarstva), bez jasnih pokazatelja o institucionalnoj i profesionalnoj odgovornosti koje su prouzrokovale takve probleme i njihovo dugogodišnje nagomilavanje itd.

Pored svega, politizacija je uticala na donošenje odluka, pa su refleksije toga vidljive u svim oblastima rada, a posebno kada je u pitanju nefunkcionalnost institucije u cjelini, što se odrazilo na profesionalnost i stručnost, gdje su ključni problemi upravljanja ljudskim resursima vezani za zapošljavanje, unapređivanje, karijerni system…

POBJEDA: Kako se ta politizacija o kojoj pričate, konkretno odrazila na rad Ministarstva i Vojsku Crne Gore? 

INJAC: Na primjer, takve politike su najveći uticaj imale na odliv profesionalnih vojnih lica, te na interno nezadovoljstvo i sistem vrijednosti unutar institucije, ali i na stepen javnog povjerenja. Bez jasne vizije o civilno-vojnim odnosima, neosnovano je očekivati povjerenje građana u odluke Ministarstva, što se pokazalo i kroz nekoliko prethodnih situacija.

Očekuje se da će eksperska pozicija ministra i rukovodnog sastava stvoriti uslove za brže i efikasnije unapređivanje sistema, jer donošenje odluka ubuduće neće biti uslovljeno političkom voljom.

Sada se očekuje da unaprijedimo i preoblikujemo nefunkcionalne djelove institucije i sistema, kao i interne politike i procedure, kao i da implementiramo inovacije i nove projekte, a za to su neophodni vrijeme, motivacija, energija i stručnost. Osim toga, fokusirani smo na modernizaciju i identifikovanje potreba za opremanjem jedinica, te na oblast dostizanja ciljeva sposobnosti, posebno imajući u vidu da prioritete moramo uskladiti sa realnom situacijom, uslovljenom ekonomskom krizom i svakako unaprijed planiranim projektima opremanja, za koje je neophodno obezbijediti isplatu od preko 90 miliona eura u naredne tri godine.

POBJEDA: Sa predsjednikom Vlade ste nedavno boravili u Briselu i razgovarali sa čelnicima Alijanse. Kakav je Vaš lični stav o članstvu Crne Gore u NATO? Vidite li to kao dobro rješenje za Crnu Goru i kao garant stabilnosti na Balkanu, kako se često može čuti?

INJAC: Članstvo Crne Gore u NATO savezu, doprinijelo je boljoj poziciji države u sistemu međunarodne bezbjednosti, utiče na unapređenje kapaciteta i sposobnosti crnogorske vojske, kao i na potencijale za izgradnju integrisanog pristupa razvoja sistema nacionalne bezbjednosti Crne Gore, kao uslova za izgrađivanje otpornosti, spremnosti za upravljanje krizama, sposobnosti za zaštitu kritične infrastrukture i drugo.

To su prioritetne oblasti kojima treba da se posvetimo u narednom periodu, sa ciljem razvoja kapaciteta u sistemu nacionalne bezbjednosti Crne Gore, a koje su dio strateških NATO politika. Mnogo više je moglo i trebalo biti urađeno u ovim oblastima u protekle tri i po godine koje su već trebale biti usklađene sa NATO politikama, ako uzmemo za primjer da je tek djelimično izgrađen normativni okvir (usvojen je Zakon o određivanju i zaštiti kritične infrastrukture u decembru 2019. godine, a nije usvojen zakon o kriznom upravljanju planiran za 2019. godinu).

Takođe, članstvo u NATO ne podrazumijeva stabilnost samo po sebi, već iziskuje jačanje demokratskih kapaciteta država članica, vladavinu prava, razvoj nacionalnog sistema bezbjednosti i eliminisanje bezbjednosnih rizika koji ugrožavaju unutrašnju stabilnost, kao što su organizovani kriminal ili drugi potencijalni uzroci demokratske nestabilnosti država. Zbog toga Crna Gora mora nastaviti sa jačanjem vladavine prava, u cilju eliminisanja unutrašnjih izazova i ubrzanja pregovora sa Evropskom unijom, a posebno kroz implementaciju ciljeva iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

POBJEDA: Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić potpisali su nedavno Odluku o razrješenju dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutina Dakića. Miljan Perović podnio je ostavku. Da li se smjene mogu tumačiti kao reforma I mogu očekivati još neke promjene kadrova u Vašem resoru?

INJAC: Nastavak reformi sektora odbrane dio je procesa demokratske konsolidacije. A kadrovske promjene su dio svakog reformskog procesa, te ni Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore nijesu imuni na te demokratske procese. Kolege koje ste pomenuli su svakako prepoznale trenutak kada su potrebne promjene, nova energija, nova snaga. General-major Dakić je dugo bio na različitim dužnostima u Vojsci i odlazi u zasluženu penziju. Gospodin Perović je podnio ostavku zbog ličnih razloga. Rješenje za poziciju direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata je u proceduri, a očekujem da će novi direktor svojom vizijom unaprijediti profesionalnost i metodologiju rada.

U cilju jačanja profesionalizma i sposobnosti, sa promjenama nećemo prestati, na svim nivoima. Vizija je da imamo odbrambeni sistem koja počiva na znanju, sposobnostima i stvaralačkoj energiji. Put do tog cilja je da se podstaknu najbolji kapaciteti i da se unapređuju vrijednosti, koje će doprinijeti jačanju osjećaja pripadnosti Ministarstvu i Vojsci Crne Gore. Vjerujte da u našim redovima imamo kvalitetnih kadrova, koji žele da daju doprinos izgradnji respektabilnog sistema, a do sada im sistem nije pružio šansu. Oni čekaju svoju šansu i svi će je dobiti, a ne sumnjam da će dati afirmativan doprinos unapređenju odbrambenog sistema i države. Takođe, intencija Vlade je transparentnost procesa angažovanja ekspertskog rukovodnog kadra, posredstvom javnih konkursa, uz precizno poštovanje kriterijuma.

POBJEDA: Nedavno ste kazali da će, kada je u pitanju resor odbrane, pažnja biti posvećena procesu depolitizacije i profesionalizacije VCG. Znači li to da smatrate da sada Vojska nije profesionalna i depolitizovana?

INJAC: Politizacija Vojske i Ministarstva je bila prisutna, a javnost je upoznata o tome kroz više konkretnih primjera. Jasno je da politizacija može uticati na urušavanje profesionalizma, pa je zbog toga neophodno eliminisati iz sistema odbrane.

Politizacija je uticala na donošenje odluka, pa su refleksije toga vidljive u svim oblastima rada, a posebno kada je u pitanju nefunkcionalnost institucije u cjelini, gdje se izdvajaju ključni problemi upravljanja ljudskim resursima vezani za zapošljavanje, unapređivanje, karijerni sistem itd. Na primjer, takve politike su najveći uticaj imale na odliv profesionalnih vojnih lica, te na interno nezadovoljstvo i sistem vrijednosti unutar institucije, ali i na stepen javnog povjerenja.

POBJEDA: Za predsjednika Odbora za bezbjednost izabran je Milan Knežević, prvostepeno osuđeni u slučaju pokušaja terorizma. Knežević je i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Da li je bilo primjedbi od saveznika na ovakvo rješenje?

INJAC: Nijesam imala razgovore o toj temi, tako da nemam informacije kakav je stav saveznika.

POBJEDA: Koliko bi ovakva imenovanja mogla da utiču na saradnju sa NATO, imajući u vidu njihovu otvorenu preporuku da Crna Gora mora poštovati standarde o postupanju prema povjerljivim podacima?

INJAC: Ukoliko mislite na tajne podatke, to je propisano Zakonom o zaštiti tajnih podataka, koji to detaljno uređuje, pa samim tim i pristup tajnim podacima. S obzirom da se Vlada zalaže za striktnu vladavinu prava, to se nedvosmisleno odnosi i na ispunjavanje proceduralnih standarda za postupanje sa NATO podacima, za koji u Crnoj Gori funkcioniše kvalitetan normativni i organizacijski okvir, a poštovanje tih procedura eliminiše mogućnosti za kompromitaciju podataka.

POBJEDA: Plan prethodne Vlade bio je da se do 2024. godine ispuni zahtjev Alijanse u vidu izdvajanja za odbranu od dva odsto BDP-a. Imajući u vidu korona krizu u zemlji i svijetu, nova zaduživanja Vlade, da li ovakav plan ostaje na snazi?

INJAC: Na samitu u Velsu sve članice NATO su se obavezale da će do 2024. godine dostići izdvajanje od 2 odsto BDP za odbranu. Crna Gora je bila na dobrom putu, i ove godine je projektovano izdvajanje od 1,81%. Očekuje nas dosta izazova u oblasti obezbjeđivanja finansijske održivosti, ali ćemo nastojati da procenat izdvajanja za odbranu bude na projektovanom nivou i tokom narednih godina. U svakom slučaju, vjerujem da ćemo izdvajanje na koje smo se obavezali dostići u predviđenom roku.

POBJEDA: Da li ćete mijenjati Dugoročni plan razvoja odbrane za period 2018 – 2028. i prioritete razvoja Vojske koji su dati u tom planu? 

INJAC: Dugoročni plan razvoja odbrane, kao osnovni strateški dokument kojim se planira i projektuje razvoj Vojske i odbrane Crne Gore, utvrđuje dugoročne ciljeve i prioritete razvoja, definiše buduće sposobnosti Vojske, sadržaj i dinamiku njihovog razvoja, finansiranje i druga pitanja od značaja za funkcionisanje i razvoj sistema odbrane. Kao i druga strateška dokumenta, DPRO je potrebno periodično revidirati i usklađivati sa promjenama, te prioritetima opremanja, strukture, transformacije uloge i zadataka oružanih snaga i drugo. Obzirom da aktuelni dokument realno sagledava aktuelne potrebe, prioritete, zadatke i ulogu Vojske Crne Gore, trenutno ne postoji potreba za izmjenama. Ali, svakako da će u dogledno vrijeme biti potrebno izvršiti reviziju ovog, ali i drugih strategijskih dokumenata.

POBJEDA: Kada je u pitanju modernizacija Vojske, kakvi su planovi Ministarstva? 

INJAC: U proteklom periodu preduzete su određene aktivnosti na opremanju Vojske. U tom smislu, izvršena je nabavka helikoptera Bell 412, lakih oklopnih vozila Oshkosh i njihove nadgradnje, nabavka malih helikoptera Bell 505, nabavka uniforme, a očekuje se nastavak opremanja, prije svega deklarisanih snaga. Dostizanje ciljeva sposobnosti, kao obaveze preuzete u okviru koncepta kolektivne odbrane, ostaje glavni prioritet za naredni period. Obzirom na potrebu za racionalizacijom i uštedama, koje se moraju sprovoditi na svim nivoima i u svim oblastima, pažljivo ćemo razmotriti prioritete za nastavak modernizacije i opremanje. U svakom slučaju, ono što nas izvjesno čeka, pored plaćanja obaveza za gore navedene projekte, jeste i projekat instalacije 3D radara. Očekuje nas realizacija infrastrukturnih radova na terenu, nakon čega slijedi dopremanje i postavljanje radara.

Učešće u misijama značajno

POBJEDA: Crna Gora povukla je svoje vojnike iz misije u Avganistanu, a takođe planiran je odlazak naših vojnika u NATO misiju u Iraku. Imate li informaciju kada bi ta odluka mogla biti realizovana i da li postoji mogućnost proširenja postojećih kontingenata u misijima na Kosovu, u Letoniji? 

INJAC: Kao što ste rekli, Crna Gora je u septembru 2020. godine okončala svoj angažman u misiji „Odlučna podrška“. Višegodišnje učešće u misijama u Avganistanu, najprije ISAF, a zatim i „Odlučna podrška“, bilo je od izuzetnog značaja za razvoj sposobnosti i spremnosti Vojske Crne Gore, ali i za jačanje interoperabilnosti crnogorske vojske sa pripadnicima oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja. Upravo u tom cilju, Ministarstvo analizira i razmatra eventualne modele angažovanja jedinica u postojećim misijama i operacijama, o čemu odluka još uvijek nije donešena.

Imajući u vidu posvećenost Crne Gore regionalnoj saradnji, kao i našu spremnost da u okviru NATO-a doprinesemo boljem razumijevanju i stabilnosti regiona, donijeta je odluka o učešću u NATO misiji na Kosovu – KFOR, kojoj Crna Gora pruža doprinos od 2018. godine. Prvi štabni oficir upućen je u misiju KFOR 18. oktobra 2018. godine. Trenutno su na Kosovu angažovani jedan štabni oficir i jedno civilno lice, angažovano kao savjetnik za ljudske resurse.

Što se tiče NATO misije u Iraku, ona je zvanično započeta 31. oktobra 2018. godine sa ciljem daljeg razvoja iračkih bezbjednosnih institucija i struktura. Skupština Crne Gore je 17. decembra 2019. godine usvojila predlog odluke za upućivanje pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misiju – NMI u Iraku. Odlukom je predviđeno angažovanje do dva pripadnika Vojske Crne Gore. Aktivnosti na upućivanju jednog pripadnika VCG su u toku, njegovo upućivanje se može očekivati narednih mjeseci kada se za to stvore uslovi. Kada je u pitanju eventualno angažovanje drugog pripadnika VCG, trenutno se u okviru A5 inicijative (američko-jadranske povelje) razmatra modalitet zajedničkog angažmana. U slučaju postizanja takvog dogovora VCG bi opredijelila jednog pripadnika.

Svjesni značaja kredibilne kolektivne odbrane, angažovani smo i na aktivnosti Ojačanog prisustva Alijanse na istoku – eFP (Enhanced Forward Presence), u borbenoj grupi u Letoniji pod kanadskom komandom. Prva rotacija u eFP borbenu grupu u bazu Adadži u Letoniji upućena je u decembru 2018. godine. Angažovanje pripadnika Vojske Crne Gore u eFP-u vrši se kroz redovne šestomjesečne rotacije, pa je u decembru 2020. godine upućena peta rotacija u okviru koje je angažovano jedno inženjerijsko odjeljenje (10 pripadnika). Pripreme za šestu rotaciju, koja je planirana za jun 2021. godine, su u toku.