Vlada Crne Gore najavila je zakonske izmjene čiji je cilj jačanje integriteta u inspekcijskim službama a po kojima će inspektori biti u obavezi da prijavljuju godišnju imovinu i dostave izjave o konfliktu interesa, što će biti podložno provjerama od Agencije za sprečavanje korupcije. To se navodi u Informaciji o procesu pripreme Reformske agende za Instrument EU za reforme i rast, koju je objavila Vlada.

Osim prijave imovine, u dokumentu se navodi da je planirano i poboljšanje zakonodavnog okvira i fokusiranje na neformalnu ekonomiju.

„Unapređenje integriteta u inspekcijskim službama. Uvedena obavezna godišnja prijava imovine i izjave o konfliktu interesa za inspektore koja je podložna provjerama Agencije za sprečavanje korupcije“, navodi se u dokumentu. 

Najavljene su i druge zakonske izmjene. 

„Usvojiti i sprovesti izmjene Zakona o prekršajima, Zakona o inspekcijskom nadzoru, Zakona o sprječavanju nelegalnog poslovanja, kao i Krivičnog zakonika Crne Gore, radi pojačanja nadzora nad inspektorima (uključujući pravo ulaska u stambene prostorije gdje se sumnja da se obavljaju neregistrovane djelatnosti), uvesti postupke žalbe, ukinuti njihove teritorijalne nadležnosti, ukloniti mogućnost diskrecionih odluka i osigurati ispunjenje preduslova za sistematsku borbu protiv neformalne ekonomije“, planirano je u Informaciji o procesu pripreme Reformske agende za Instrument EU za reforme i rast.

Kad je riječ o unapređenju efikasnosti inspekcija, planiran je i povećan broj inspekcija rada i poreske inspekcije za 50 odsto u odnosu na prosjek u periodu od 2020. do 2023. godine. 

Kako navode, ukupni iznos izrečenih kazni treba da bude povećan za 100 odsto u odnosu na period 2020-2023. godine.

„Treba da bude ostvareno najmanje 75% ciljeva postavljenih u akcionom planu za period od 2024. do 2026. godine. (jun 2027.) Inspekcije se sprovode po principu sektorskog pristupa zasnovanog na riziku. Najmanje 75% inspekcija usmjereno je na ekonomske sektore osjetljive na sivu ekonomiju (npr. građevinarstvo, kockanje, turizam i poljoprivreda)“, navedeno je, između ostalog, u Informaciji.

Instrument EU za reforme i rast predstavlja finansijski stub Plana rasta za Zapadni Balkan i obuhvatiće period od 2024. do 2027. godine i očekuje se da će u narednim godinama obezbijediti do dvije milijarde eura bespovratnih sredstava i četiri milijarde eura u zajmovima za šest zemalja partnera EU sa Zapadnog Balkana.

„Glavni cilj ovog instrumenta je da podrži usklađivanje zemalja partnera sa Zapadnog Balkana sa vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU, u cilju budućeg članstva u EU, kao i njihovu progresivnu integraciju u jedinstveno tržište EU i socio-ekonomsku konvergenciju sa EU“, saopštili su ranije iz Savjeta EU.

Instrument će podržati niz socio-ekonomskih i fundamentalnih reformi, uključujući reforme koje se odnose na vladavinu prava i fundamentalna prava.

Da bi dobili podršku u okviru ovog instrumenta, svaka zemlja partner u regionu mora pripremiti Reformsku agendu, u kojoj će jasni navesti reforme čije sprovođenje planira kako bi ostvarila ciljeve instrumenta.

„Zemlje partneri sa Zapadnog Balkana takođe treba da razmisle o tome kako će mjere uključene u Reformske agende doprinijeti progresivnom i kontinuiranom usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU“, dodaje se.

Države članice EU imaće ključnu ulogu u odobravanju Reformskih agendi korisnika i, po potrebi, njihovim izmjenama i dopunama.