Institut za javno zdravlje (IJZ) planira da proširi strategiju uzorkovanja, najavio je pomoćnik direktora IJZ-a Senad Begić, navodeći da će biti predloženo i uzorkovanje na javnim površinama u cilju boljeg identifikovanja asimptomatskih kliconoša.

„Uzorkovanje će se raditi u saglasnosti sa pacijentom i nadamo se da će se još širim uzorkovanjem u zajednici otkriti i one asimptomatske kliconoše“, rekao je Begić na konferenciji za novinare.

IJZ, kako je kazao, narednih dana planira da proširi strategiju uzorkovanja i krenuće sa strategijom uzrokovanja u zajednici.

Po svim opštinama, kako je objasnio Begić, biće predloženo i uzorkovanje na javnim površinama, sve u cilju sagledavanja prave epidemiološke situacije i pokušaja boljeg identifikovanja asimptomatskih kliconoša.

Upitan da li će u nekoj od faza tokom naredna dva mjeseca biti dozvoljena javna okupljanja, Begić je odgovorio da ne vidi za shodno da u ovom trenutku odobre bilo kakva masovna okupljanja.

Na pitanje šta pokazuju najnovije studije u vezi sa virusom i kakvo će biti kretanje na jesen, Begić je odgovorio da je Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio svoj model i da nijedna država Evropske unije nema isti scenario i okvirne datume kada je predviđeno da se ova situacija završi.

„U ovom trenutku bi bilo krajnje neodgovorno da iko kaže šta će se dalje dešavati, ali ono što znam – ako ovako nastavimo i poštujemo sve mjere, mislim da smo na dobrom putu“, naveo je Begić.

Na pitanje kada će zanatlijama, stomatolozima i ostalima čije poslovanje počinje 4. maja biti dostavljena neophodna epidemiološka uputstva za rad, Begić je odgovorio da se uputstva za stomatologe već nalaze na stranicama IJZ-a.

„Upustva su poslata stomatološkoj komori, tako da će oni sa svojim mehanizmima distribuirati upustva i preporuke“, rekao je Begić.

On je kazao da je strategija otvaranja granica jedno od najozbiljnijih i najdelikatnijih pitanja u strategiji popuštanja mjera i da je stav većine zemalja regiona da je to jedna od posljednjih mjera koja će biti ublažena, odnosno popuštena.

„U pandemiji se ne radi o izolovanom zdravstvenom problemu jedne zemlje. Tu treba biti obazriv i čekati dalji razvoj situacije“, rekao je Begić.

Govoreći o karantinima, on je rekao je u šest karantinskih objekta trenutno smješteno 208 osoba.

„Ako su neki karantini zatvoreni, odnosno ako u njima nema trenutno nikog, to ne znači da u slučaju pogoršanja situacije neće biti opet otvoreni“, pojasnio je Begić.

Direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Sreten Kavarić naveo je da je u Crnoj Gori hospitalizovano 13 pacijenta koji su zaraženi koronavirusom.

On je kazao da je u KCCG hospitalizovano osam pacijenta, od čega pet na Infektivnoj klinici i tri na Internoj.

„Od ta tri pacijenta jedan je u poluintenzivnoj jedinici i ima dva negativna testa, ali zbog drugih parametara će najvjerovatnije do petka ostati u poluintenzivnoj jedinici, a nakon toga planiran je njegov otpust“, naveo je Kavarić.

On je kazao da se dva pacijenta nalaze na respiratorima i oni su i dalje životno ugroženi.

Kavarić je rekao da se u bolnicama van KCCG nalazi pet pacijenata zaraženih koronavirusom, od čega tri u Baru i dva u Nikšiću.

Kako je naveo, u Crnoj Gori 16 zdravstvenih radnika pozitivno je na COVID 19, od čega tri doktora, jedan stomatolog, devet medicinskih sestara i tehničara, jedan apotekar i jedan administrativni radnik.

„Što se tiče praćenja zdravstvenih radnika, ukupno je 173, od čega 47 ljekara, 115 sestara i tehničara i 11 pomoćnih radnika“, dodao je Kavarić.

Na pitanje kakavi su kapaciteti Interne klinike, Kavarić je odgovorio da ta klinika ima dva dijela, odnosno odvojeni dio za pacijente koji su oboljeli od Covida 19.

Na pitanje da li su počeli da liječe pacijent krvnom plazmom, Kavarić će odgovorio da testovi ne mogu da pokažu koje osobe imaju imunitet i kod kojih bi mogli da koriste plazmu.