Dok se Crna Gora suočava s ključnim izazovima na putu ka Evropskoj uniji, politička scena ponovo se zaglavila u temama koje već godinama dijele građane. Umjesto reformi, ekonomskog napretka i stabilnosti, javni prostor sve više zauzimaju stare rasprave o jeziku, dvojnom državljanstvu i nacionalnom identitetu.

S jedne strane, premijer Milojko Spajić i njegov Pokret Evropa sad (PES) insistiraju na tome da je fokus ove vlade na ekonomiji, infrastrukturi i evropskim integracijama. S druge strane, njegovi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), u prvom redu Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partija (DNP), traže konkretne poteze u vezi sa identitetskim pitanjima, prije svega po pitanju dvojnog državljanstva i statusa srpskog jezika.

Nedavne izjave poslanika DNP-a Dragana Bojovića jasno pokazuju da ova pitanja nisu marginalna za dio vladajuće većine. On je poručio da njegova partija neće podržati rekonstrukciju Vlade ukoliko se ne definiše vremenski okvir za rješavanje ovih tema. Bojović je podsjetio da je nekadašnja većina koju je predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) bez konsenzusa donosila odluke koje su, kako tvrdi, bile u suprotnosti s voljom naroda.

– Potencira se konsenzus, ali on nije nužan. Mi sada imamo mnogo veću i kvalifikovanu većinu koja može da donosi odluke – kazao je Bojović i dodao da su Srbi u Crnoj Gori diskriminisani i da im se mora obezbijediti pravo na jezik i državljanstvo.

Ovakvi stavovi izazvali su oštre reakcije PES-a. Šef njihovog poslaničkog kluba Vasilije Čarapić poručio je na društvenoj mreži Iks da je otvaranje ovih tema uoči izbora u Nikšiću „pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu“. Sličnu poruku poslao je i njegov stranački kolega i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović, naglašavajući da identitetska pitanja nisu prioritet Vlade, već ekonomija, vladavina prava i evropske integracije.

Ovakve poruke iz PES-a nisu slučajne. Očigledno je da Spajić i njegovi saradnici pokušavaju da izbjegnu zamku u koju su upale prethodne vlade – političku blokadu zbog identitetskih podjela. Ali, isto tako je jasno da se DNP i NSD neće lako odreći svojih zahtjeva. Tu zamku je teško izbjeći jer i u opoziciji i u vlasti postoje moćne političke partije čiji su jedini miraz koji donose u Vladu nakon izbora identitetska pitanja.

Ono što dodatno komplikuje situaciju jeste uočljiva koordinacija u reakcijama iz PES-a. Kada funkcioneri NSD-a ili DNP-a pomenu neko pitanje, gotovo istovremeno stižu odgovori iz više krugova PES-a. Ovo ukazuje na napetost unutar koalicije, gdje jedan dio vlasti želi da nametne svoj narativ, dok drugi pokušava da ga neutrališe.

Spajić je u emisiji“ Barometar 26″ poručio da njegova vlada ostaje evropski opredijeljena i fokusirana na reforme, ali je sada suočen sa realnošću u kojoj se evropska agenda sve više gura u stranu zbog unutrašnjih sporova.

U Briselu pažljivo prate dešavanja u Crnoj Gori, a najavljeni razgovori premijera Spajića i predstavnika DPS-a, uz posredovanje ambasadora EU Johana Slatera, pokazuju da je EU i te kako svjesna krhkosti političke situacije.

DPS će svakako pokušati da iskoristi ovaj momenat i natjera Vladu da jasno definiše svoj odnos prema evropskim integracijama, ali i prema partnerima koji zagovaraju politike koje nijesu u skladu sa evropskim vrijednostima. Ako Spajić popusti pred zahtjevima DNP-a i NSD-a, prema stavovima opozicije, ugroziće svoju evropsku agendu i moguću podršku Zapada. Ako, pak, ostane pri stavu da ekonomija i vladavina prava imaju prednost, rizikuje političku krizu unutar koalicije, što jasno najavljuju njegovi koalicioni partneri.

Mandić: Faza širokog dijaloga

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da se ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga o inicijativi za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore.

On je u intervjuu za „Politiku“ ponovio stav koji potencira koalicija „Za budućnost Crne Gore“ da „niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u državi da se izbori za status koji joj pripada, a to znači da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda“.

– Polazeći od činjenice da je nama potrebno veliko pomirenje poslije političkih trauma raspada država u kojima smo živjeli, nesporazuma i teških političkih borbi koje smo vodili, do novih ustavnih i zakonskih rješenja treba da dođemo svi zajedno kroz dijalog i propisane procedure – rekao je Mandić u intervjuu za „Politiku“, prenosi portal ETV.

Kako je naglasio, inicijativa za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore je proces koji traje.

– Mi sada ulazimo u fazu otpočinjanja širokog dijaloga u svim sferama društva. Borba za položaj našeg jezika nije počela ni juče, niti na izborima 2023. ili 2020, već onog momenta kada je jedna parlamentarna većina 2007. donijela Ustav koji je bio suprotan realnom stanju u našoj zemlji – kazao je Mandić.

U tom kontekstu, rekonstrukcija Vlade, koja je po prvobitnoj zamisli trebalo da bude sredstvo za jačanje stabilnosti, sada se pretvara u potencijalni uzrok novih podjela.

Jedna stvar je izvjesna: Crna Gora ne može ući u Evropsku uniju ukoliko se nastavi sa podjelama koje parališu politički život. Ali, takođe, ne može postati dio evropske zajednice ako se ne riješe pitanja koja opterećuju njenu unutrašnju koheziju.

Rješenje nije u političkom nametanju jedne strane, već u dogovoru koji će omogućiti da zemlja napreduje bez novih konfrontacija. Umjesto međusobnih optužbi, vladajuća koalicija mora pronaći način da prevaziđe ove teme na način koji će građanima dati sigurnost, a ne nove razloge za sukobe.

Jer Evropa neće riješiti probleme Crne Gore – to mogu samo oni koji vode ovu zemlju. A ako nastave da se svađaju, svi će izgubiti – i vlast i opozicija, ali najviše građani.