Iako bi morale biti dvije strane u postupku, penzionisana specijalna državna tužiteljka Stojanka Radović obavještavala je nekadašnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu o stanju u predmetima, koji tužilac postupa po prijavama za koje se sutkinja interesovala, tražila od nje preporuku za prevodice u predmetima, žalila joj se da advokati iznose “ružne” navode za sudije…

To proizilazi iz njihove međusobne prepiske, pronađene u telefonu nekadašnje prve žene crnogorskog pravosuđa, koji je oduzet nakon što je Medenica uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj i bila dio kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica.

Radović je Vijestima kazala da je uvijek postupala zakonito, a nikada sa ciljem da bilo kome omogući neosnovane olakšice, niti nametna otežavajuće okolnosti.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) su, odgovarajući na pitanja o eventualnoj istrazi protiv nekadašnje specijalne tužiteljke, kazali da je i ta prepiska dio ranije formiranog predmeta:

“Materijal do kojeg je Specijalno državno tužilaštvo došlo pretresanjem sadržaja mobilnog telefona optužene V.M., u dijelu koji ne predstavlja dokaz za potvrđenu optužnicu protiv nje, koristi kao dokaz u ranije i po službenoj dužnosti formiranom krivičnom predmetu, u kojem se, u izviđaju, utvrđuje postojanje osnova sumnje da li je neko, pa i službeno lice, učinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”, objasnio je državni tužilac i portparol tog tužilaštva Vukas Radonjić.

Izvještavala i o prijavi

Iz međusobne komunikacije tužiteljke i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda proizilazi da se Medenica interesovala je li Univerzitet podnio krivičnu prijavu, o čemu je Radović i izvijestila.

“U pisarnici Specijalnog tužilaštva nema prijave Univerziteta. Iz Višeg i Osnovnog zvaće me. Prijava je podnijeta 23. 12. 2019. god. Osnovnom državnom tužilaštvu PG. Nosi br Kt 1712/ 19 i zadužen je tužilac Nikola Boričić”, piše joj Radović 25. decembra te godine, a Medenica joj se zahvaljuje.

Boričić je osnovni državni tužilac u podgoričkom državnom tužilaštvu, kojem SDT nije direktno nadređen, pa je nejasno zbog čega je Radović izvještavala Medenicu o tome da je on zadužio predmet.

On je Vijestima kazao da ga ni Radović ni Medenica nijesu zvali za taj kao ni za bilo koji drugi predmet.

Nakon te poruke Medenica se interesuje i da li je “procjenitelj dostavio nalaz” i dobija odgovor da nije, iako već mjesec obećava da će to učiniti.

Radović je i prije toga, početkom te godine, sa Medenicom pričala o predmetima, a tražila je od nje i savjet kog prevodioca da angažuje u “istrazi protiv Kneževića”.

“Za prevođenje na engleski naredbi za istragu protiv Kneževića da pozovem nekoga koga ti predložiš. Zauzeti su ovi već angažovani”, poslala joj je u februaru te godine.

U transkriptima nema podataka da joj je sutkinja porukom odgovorila na taj upit.

Tokom 2019. godine Radović je podigla optužnicu protiv direktora “Atlas banke” Duška Kneževića i bivšeg izvršnog direktora te banke Đorđa Đurđića, zbog sumnje da su nezakonito izdali garancije na iznos od 12,5 miliona.

Ta optužnica tereti ih da su nezakonito izdavali i odobravali garancije kompaniji “Kaspia property holdings”.

Slučaj Morinj

Tužiteljka Radović pisala je Medenici 13. marta 2019. godine o predmetu Morinj, a u toj poruci govori joj i da je advokat Rodić (Goran prim. aut.) u žalbi “iznio ružne navode za sudije”. Iznošenje “ružnih navoda” nije propisano kao krivično djelo.

“Evo br.rješenja Vrhovnog suda Kž-s II 11/14 od 8. 4. 2015. g. u predmetu ‘Morinj’. Ja sam uradila rješenje Ktz br 70/14 od 9. 12. 2014. g. kojim je odbačen predlog advokata Rodića za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Prethodno sam potpisala optužnicu što nije razlog za izuzeće po čl. 43 st. 2. ZKP-a, a ni advokat nije tražio izuzeće u žalbi po kojoj je Vrhovni sud donio predmetno rješenje. Inače je i u predlogu i u žalbi iznio ružne navode za sudije Apelacionog i Viseg suda koji su postupali u prvostepenom i drugostepenom postupku”, žali se Radović predsjednici Vrhovnog suda.

Nejasno je zbog čega je tužiteljka izvještavala čelnicu Vrhovnog suda o tome, a od nje je dobila samo odgovor: “OK”.

Radović je iz tužilačke organizacije izašla sredinom 2021. godine, kada je stekla uslov za penziju.

SDT tereti Medenicu da se od 2019. do 2021. godine obavezala da će korišćenjem položaja posredovati da se određeni predmeti pred Višim sudom i Vrhovnim sudom završe u korist privrednih društava “Fab Live” i “Cijevna Commerce”, bez obzira na činjenično stanje. U tome joj je, kako piše, pomagao okrivljeni Miloš Medenica i pojedini pripadnici kriminalne organizacije, te da je za njeno posredovanje dat mito. Terete je i da je posredovala kod sudija Vrhovnog suda Crne Gore i sudije Osnovnog suda u Herceg Novom da postupe suprotno zakonu donesu odluku u predmetu korist privrednog društva “Carine”.

“Viđi mi Kokaprodukt i Carine”

Dio poruka koje je Medenica razmijenila sa tužiteljkom Radović nalazi se i u optužnici podnijetoj protiv Medenice i kriminalne grupe koju je, prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva formirao sin nekadašnje prve žene crnogorskog pravosuđa, Miloš Medenica.

“Vidi mi Kokaprodukt i Carine. Sudovi su završili i Carine su uspjele u sporu. Vještak i pored toga traži neke ugovore za kupovinu farme. Praštaj”, šalje Medenica 27. februara 2019. godine specijalnoj državnoj tužiteljki.

Sa broja, koji Radović i danas koristi, odgovoreno joj je: “Važi koji je vještak”. Nakon što Medenica odgovori da je vještak Šušić, tužiteljka joj odgovara: “Ujutro ću potražiti predmet pa ti se javljam”, na što dobija odgovor – “OK”.

Radović joj je i narednog dana poslala poruku: “Sjutra ću vidjeti, danas nisam uspjela”, i ponovo dobija isti odgovor, kratko “OK.

Sjutradan, odnosno 1. marta, Radović, pred kraj radnog vremena, Medenici šalje poruku: “Kad budeš slobodna da dođem”, na što je sutkinja obavještava da je sa predsjednikom Evropskog suda i dogovaraju sastanak za ponedjeljak 4. marta.

Prema njihovoj prepisci, to se i dešava tog dana oko 10 sati.

Iz spisa predmeta Vrhovnog suda, koji se i citiraju u optužnici, proizilazi da je Privredni sud 2017. godine odbacio tužbu Radmile Lađić i drugih, podnijete protiv firme “Carine” i Čedomira Popovića, kojom je traženo da se utvrdi da je apsolutno ništavni ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojine zaključen između kompanija “Carine” i “Kokaprodukt” i o izmirenju duga definitivnim prenosom prava svojine:

“…I da je odbijen eventualni tužbeni zahtjev kojim je traženo da se obavežu tuženi da kao solidarni dužnici isplate tužiocima kao solidarnim povjeriocima na ime naknade štete iznos od 336.333,99 eura sa zakonskom kamatom od utuženja do isplate”. Taj sud odbio je i njihovu žalbu u decembru 2018., nakon čega su 4. februara 2019. izjavili reviziju.

Vrhovni sud odbio je reviziju tužilaca kao neosnovanu…

Prema Zakonu o državnom tužilaštvu, poslovi državnog tužilaštva ne smiju se vršiti ni pod čijim uticajem i niko ne smije da utiče na tužilaštvo u vršenju njegovih poslova“.

Boričić: Nisam imao i nemam ni profesionalnu ni privatnu komunikaciju ni sa Medenicom, ni Radović

Tužilac Boričić kazao je „Vijestima“ da ga niko, a naročito ne Medenica i Radović, nisu zvale zbog prijave za koju se tadašnja predsjednica Vrhovnog suda interesovala.

„Nisam imao i nemam ni profesionalnu ni privatnu komunikaciju ni sa Medenicom, ni Radović, niti su me ikada zvale ni za jedan predmet, pa ni za tu prijavu, niti su imale slobodu da to učine. Ni njih dvije, ni niko. Što se tiče konkretne prijave, imajući u vidu da je apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila tri godine prije podnošenja krivične prijave, to sam i konstatovao i nisam preduzimao nijednu drugu radnju“, rekao je on.

Radović: Uvijek sam postupala zakonito

Penzionisana tužiteljka Radović kazala je Vijestima da smatra da je u toku dugogodišnjeg tužilačkog staža u potpunosti postupala zakonito:

“I da nikada nijesam postupala sa ciljem da bilo kom omogućim neosnovane olakšice, niti da nametnem otežavajuće okolnosti. Poznato je da se u krivičnom postupku optužnice i potvrđuju i odbacuju. Takođe je poznato da se okrivljeni i osuđuju i oslobađaju. Međutim, ja u odgovoru na vaše novinarsko pitanje nemam prostora da šire elaboriram svoj rad u tužilaštvu i za sada neću davati opširniji komentar u vezi sa ovim pitanjem”, kazala je ona. U odgovoru, poslatom mailom, napisala je da bi sigurno trebalo mnogo prostora i vremena “za analizu bilo kojih privatnih prepiski i njihovom mogućem uticaju na donošenje određenih odluka”.

“…Te stoga smatram da se to ne može razriješiti niti kroz odgovor na novinarsko pitanje, niti kroz novinarski tekst. Najbolje je da se sa tim bave nadležni organi, pa je za očekivati da će se na kraju utvrditi istina. Zbog toga u ovom trenutku ne mogu dati komentar na prepiske koje pominjete”, poručila je ona.