Direktor i pomoćnici direktora Uprave policije, ukoliko bude usvojen i izglasan nacrt zakona o unutrašnjim poslovima, primjenjivaće policijska ovlašćenja, imajući u vidu poziciju koju pokrivaju, kao i činjenicu da djeluju na terenu sa ljudima, odnosno policijskim službenicima kojima su nadređeni.

Na taj način, kako stoji u nacrtu, dat je doprinos profesionalizaciji policije. Javna rasprava za pomenuti zakon je u toku, a predlozi, sugestije i komentari na nacrt zakona o unutrašnjim poslovima mogu se dostaviti Ministarstvu unutrašnjih poslova.

„Za razliku od važećeg zakona omogućeno je da za direktora i pomoćnika direktora može biti izabrano i lice koje ima potrebno radno iskustvo u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane. Nadalje, definisanjem pojma i vrste policijskih poslova kroz 14 tačaka proširen je broj poslova koje obavlja policija. Precizirano je da policijske poslove obavljaju policijski službenici uz konstatovanje da i direktor i pomoćnici direktora primjenjuju policijska ovlašćenja imajući u vidu poziciju koju pokrivaju, kao i činjenicu da djeluju na terenu sa ljudima, odnosno policijskim službenicima kojima su nadređeni. Na ovaj način je dat doprinos profesionalizaciji policije“, navodi se u nacrtu zakona.

Disciplinska odgovornost ukoliko odbiju poligraf

Ono što se ne nalazi u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima jeste to da je razrađeno poligrafsko ispitivanje kao ovlašćenje koje policija ima po Zakoniku o krivičnom postupku.

„Predviđeno je da su policijski službenici raspoređeni na poslovima organizovanog kriminala i korupcije zbog prirode posla koji obavljaju dužni da se podvrgnu poligrafskom ispitivanju, gdje će u slučaju da odbiju navedeno testiranje disciplinski odgovarati“, stoji u nacrtu.

Kako se dalje navodi, kao novina su uvedena i sredstva prinude elektoršoker, specijalna vozila i vazduhoplovi, posebna motorna vozila i sredstva posebne namjene, pomoću kojih će policijski službenici moći da bolje i na zakonitiji način vrše policijske poslove u skladu sa najboljim međunarodnim standardima i praksama.

„Na kraju, u dijelu koji se konkretno odnosi na sredstva prinude kao naročitu ističemo novinu detaljnijeg uređenja izvještavanja, kontrole i odgovornosti u vezi sa upotrebom sredstava prinude kao jednog od ključnih pitanja kod primjene sredstava prinude. Sadržina izvještaja o upotrebi sredstava prinude je precizirana, kao i linija odgovornosti u smislu nadležnosti podnošenja izvještaja. Nadalje, vođeni operativnom nezavisnošću policije kao jednim od osnovnih načela funkcionisanja izmjena je učinjena i u dijelu ocjene zakonitosti postupanja pa tako je sad direktor policije taj koji cijeni zakonitost upotrebe sredstava prinude. A u situacijama kad je policijski službenik upotrijebio vatreno oružje, ili je usljed upotrebe sredstva prinude nastupila teška tjelesna povreda ili smrt lica ili je sredstvo prinude upotrijebljeno protiv grupe lica, formira se komisija od strane ministra koja cijeni zakonitost upotrebe sredstava prinude i koju čine dva policijska službenika sa najvišim policijskim zvanjem, jedan predstavnik Ministarstva i jedan predstavnik reprezentativnog sindikata policije“, predviđeno je nacrtom.

Nova ovlašćenja

Policijski poslovi i ovlašćenja su razrađeni kroz članove od 66 do 123.

„U okviru navedenih članova, uz minimalne izmjene u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja detaljnije su uređena policijska ovlašćenja. Pored postojećih ovlašćenja javlja se i par novih utvrđivanje prisustva alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci koji je oličje zakonskog utemeljenja radnji koje predstavljaju svakodnevni posao policijskih službenika koji postupaju po propisu kojim se uređuje bezbjednost saobraćaja na putevima, razrađeno u smislu da je neophodno radi vršenja policijskih poslova“, stoji u nacrtu.

Ukoliko bude usvojen nacrt zakona, drugo novo ovlašćenje biće pripremne radnje za sprovođenje mjera tajnog nadzora propisanih Zakonikom o krivičnom postupku radi stvaranja preduslova za što efikasniju realizaciju eventualne mjere tajnog nadzora. Kao treće novo ovlašćenje navodi se preduzimanje mjera za otklanjanje neposredne opasnosti odnosi se na one mjere koje ne mogu pravovremeno da preduzmu drugi nadležni organi, u čemu se ogleda pomoć koju policija pruža kako organima državne uprave, lokalne samouprave, tako i pravnim i fizičkim licima.