Određivanjem i produžavanjem pritvora dvadesetšestogodišnjoj S.O. iz Bijelog Polja, zbog objavljivanja netačne informacije na Instagramu o smrtnom slučaju zbog korona virusa u bolnici u Bijelom Polju, povrijeđeno je pravo na slobodu ličnosti i nesrazmjerno ograničeno pravo na slobodu izražavanja, smatra Akcija za ljudska prava (HRA).

Zbog osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo “Izazivanje panike i nereda” iz čl. 398 KZCG ona se u pritvoru već nalazi od 26. marta i, prema odlukama Osnovnog suda u Bijelom Polju, tamo će i ostati najmanje do 2. maja zbog opasnosti od ponavljanja djela.

Međutim, kako tvrde u HRA, postojanje te opasnosti sud nije uvjerljivo utvrdio i obrazložio, suprotno međunarodnim standardima prava na slobodu ličnosti.

“Djevojka iz Bijelog Polja, ranije neosuđivana, izrazila je kajanje i izjavila da ne namjerava da ponovi isto ili slično djelo. Ona je sporni komentar sa društvene mreže povukla posle svega 30 minuta, a sud nije saopštio bilo kakav dokaz u prilog tome da je izazvala paniku kod građana, iako je “izazivanje panike” obavezni element bića krivičnog djela za koje je okrivljena”, ističu u HRA.

HRA očekuje da Ustavni sud hitno odluči o ustavnoj žalbi podnijetoj u ovom slučaju, jer se radi o lišavanju slobode i zabrinjavajućoj praksi prekomjernog određivanja pritvora zbog krivičnih djela u vezi slobode izražavanja od početka godine.

“U ovoj godini, to je već 10. slučaj procesuiranja građana zbog krivičnog djela “Izazivanje panike i nereda” i 8. slučaj lišavanja slobode zbog nekog oblika izražavanja. HRA ističe da strah od zatvora sprječava ljude da komuniciraju, primaju i prenose informacije i ideje i stvara atmosferu policijske države. Državni organi povjerenje ne treba da utjeruju hapšenjem, već da ga stiču otvorenim pristupom svojih predstavnika i redovnim objavama detaljnih informacija, kao što se to sada i čini u pogledu epidemije virusa COVID-19”, napominju u HRA.

Prema njihovim riječima državni tužioci i sudovi ne smiju da pretpostave da bilo kakvi nezvanični komentari kod odraslih osoba izazivaju paniku, već tu činjenicu moraju i da utvrde prije nego što nekoga zatvore.

“HRA je početkom ove godine podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti krivičnog djela “Izazivanje panike i nereda”, pretpostavljajući da će neprecizna definicija tog djela i dovesti do njegove neproporcionalne primjene, pa se nadamo da će sada po toj inicijativi Ustavni sud brzo i postupiti. Bez obzira na epidemiju virusa COVID-19, u Crnoj Gori je na snazi pravo na slobodu, i Zakonik o krivičnom postupku, koji propisuje da se pritvor primjenjuje samo kada je neophodan i kada predstavlja krajnju mjeru za sprječavanje ponavljanja djela ili obezbjeđenje prisustva u postupku”, naglašavaju u HRA.

Podsjećaju i na stav Evropskog suda za ljudska prava da zatvaranje osobe zbog izražavanja koje ne obuhvata govor mržnje i pozivanje na nasilje ima posebno odvraćajući efekat na slobodu izražavanja (presude Cumpana i Mazare protiv Rumunije, [2004], predstavka br. 33348/96; Dlugolecki protiv Poljske, [2009], predstavka br. 23806/03; Amorim Giestas i Jesus Costa Bordalo protiv Portugala, [2014], predstavka br. 37840/10).

“Osnovni sud u Bijelom Polju je kao razloge za određivanje pritvora S.O. naveo ,,da je okrivljena duže vrijeme korisnik društvenih mreža i da je njena objava bila dostupna velikom broju građana jer ju je za samo pola sata lajkovalo 90 korisnika, te da samim tim proizilazi da postoje posebne okolnosti koje ukazuju da bi okrivljena boravkom na slobodi ponovila krivično djelo, odnosno nastavila sa iznošenjem objava koje bi kod građana izazvale paniku.” Ovakvo obrazloženje je protivno standardima iz prakse Evropskog suda za ljudska prava jer ne sadrži sadržajno obrazloženje opravdanosti razloga za pritvor. U rješenju suda se navodi nepotpun opis bića krivičnog djela ,,Izazivanje panike i nereda”, jer nema obrazloženja na koji način su radnje okrivljene izazvale paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili značajnije ometale sprovođenje odluka i mjera državnih organa, što predstavlja obaveznu posljedicu ovog krivičnog djela. Opasnost od ponavljanja djela je obrazložena samo time da je “okrivljena duže vrijeme korisnik društvenih mreža”, dok nije uzeto u obzir to da je izrazila kajanje i obećala da neće iznositi slične objave na društvenim mrežama. Nije razmatrana blaža mjera kojom bi pritvor mogao da se izbjegne”, smatraju u HRA.

Sud u Bijelom Polju je, po njihovoj ocjenu, takođe postupio suprotno stavu Evropskog suda za ljudska prava, kojim je definisana obaveza da se opasnost od ponavljanja krivičnog djela kao osnov za određivanje pritvora primjenjuje restriktivno i samo ako nije moguća primjena neke druge mjere nadzora (Clooth v. Belgium, 1991).

“Žalbu okrivljene na rješenje o određivanju pritvora je odbilo vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Bijelom Polju, koje je potvrdilo odluku istražnog sudije i okrivljenoj, koja je lišena slobode 26. marta, produžilo pritvor u istražnom zatvoru UIKS Spuž za još najmanje 30 dana. Nakon podizanja optužnog predloga, vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Bijelom Polju je juče okrivljenoj produžilo pritvor za još 30 dana, odnosno do 2. maja. Advokat okrivljene, Dejan Krunić, podnio je 1. aprila za okrivljenu ustavnu žalbu protiv odluke o određivanju pritvora”, zaključuju u HRA.