Evropska komisija (EK) će pokrenuti pitanje dodjele stanova javnim funkcionerima u Crnoj Gori i takva praksa ne postoji ni u jednoj članici Evropske unije (EU), poručio je u intervjuu za “Vijesti” odlazeći komesar za proširenje i susjedsku politiku i vjerovatno budući komesar za budžet i ljudske resurse Johanes Han.

Han je u razgovoru za “Vijesti” kazao da rezultati ne mogu uvijek doći preko noći i da kod nekih pitanja, kakvo je izborna reforma, odgovornost nije samo na Vladi, ali i da je EK od crnogorskih vlasti očekivala odvažniju reakciju na preporuke iz EU. Evropski komesar kaže da poglavlje osam još nije otvoreno jer za to nema neophodne jednoglasne podrške država članica. “Ovaj predlog Komisije trenutno razmatraju države članice u Savjetu. One će donijeti svoje odluke o zasebnim poglavljima koje snažno vezuju za napredak u vladavini prava, i iz tih razloga još uvijek nema neophodnu jednoglasnost”, kaže Han za “Vijesti”.

Da li će Evropska komisija ispratiti slučaj dodjele stanova javnim funkcionerima? Da li takva praksa postoji unutar EU?

Pokrenućemo ovo pitanje sa vašim vlastima. Nije mi poznato da takva praksa postoji u bilo kojoj članici EU. To nije kompatibilno sa principima javne administracije kojima su se države u procesu proširenja obavezale i pokreće bitna pitanja koja idu u srž vladavine prava.

Izvještaj o Crnoj Gori sadržao je kritike, ali građani i javnost Crne Gore ne prepoznaju da postoje značajni napori da bi se ispunile preporuke iz izvještaja u vezi s vladavinom prava, borbom protiv korupcije, izbornom reformom, medijskom slobodom. Kako vi to vidite?

I ovogodišnji izvještaj i prošlogodišnja Strategija za Zapadni Balkan sadrže smjernice koje ukazuju šta EU očekuje u oblasti vladavine prava. Obezbjeđivanje vidljivih rezultata u vladavini prava je prvi i najvažniji način za popravljanje svakodnevnog života građana Crne Gore, civilnog društva i biznisa. To se ne čini kako bi se zadovoljila EU.

Vaše vlasti ulažu napore kako bi radili po našim preporukama i naši prioriteti su jasni, i na političkom i na operativnom nivou. Rezultati ne mogu uvijek doći preko noći, ali mi svakako ne postavljamo ograničenja brzine. Kod nekih pitanja, kao što je izborna reforma, odgovornost nije samo na Vladi. EK, uključujući i mene, države članice EU smo očekivali odvažniju reakciju na naše preporuke.

Mediji i novinari u Crnoj Gori koji pokušavaju da posao obavljaju profesionalno, konstantno su pod finansijskim i drugim pritiscima. Da li će Evropska komisija dozvoliti Crnoj Gori da postane članica EU bez nezavisnih i profesionalnih medija? Šta ćete učiniti tim povodom?

Ne postoji način da se postane članica EU bez zagarantovanih sloboda izražavanja i medija. Nezavisni, pluralistički i snažni mediji su temelj svakog demokratskog društva i novinarima je potrebno okruženje u kojem im je omogućeno da rade bezbjedno i bez straha od maltretiranja, političkog pritiska, cenzure ili gonjenja. Svi ćemo direktno od medijske zajednice čuti o izazovima sa kojima se mediji susreću na Zapadnom Balkanu na Danima medija Zapadnog Balkana, našoj redovnoj platformi za razmjenu. Oko 350 medijskih profesionalaca, eksperta, kreatora politika sa Zapadnog Balkana i iz EU su ovih dana uz Podgorici i uključuju se u žustre diskusije. Takođe, ovo nije prazna priča, mi novcem pokrivamo naša obećanja: trenutno su aktivni programi koje finansira EU, a koji su vrijedni 20 miliona eura.

Da li je tačno da Brisel podržava održavanje lokalnih izbora u Crnoj Gori u isto vrijeme kako bi se smanjile mogućnosti za manipulacije, kao što je to rekao poslanik u Evropskom parlamentu Tomas Vajs? On je vas takođe kritikovao tvrdeći da niste dovoljno učinili za Zapadni Balkan.

Tačno je ne samo da smo podržali ideju o održavanju lokalnih izbora u istom danu, mi smo je i isforsirali. Razumijem da već postoji načelni dogovor o održavanju lokalnih izbora u istom danu, i radujem se potvrđivanju toga kroz buduće zakonske promjene.

Kako vidite zahtjeve Demokratskog fronta da se uporedo za izbornim reformama mijenja Ustav? Šta mislite o ideji tehničke vlade?

Glavni prioritet mora biti vraćanje političkog dijaloga u parlament i da Crna Gora ostvari inkluzivnu reformu izbornog zakonodavstva. Odluka parlamenta iz jula da proširi mandat parlamentarnom odboru za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona je bila važan korak u ovom pogledu. Uspješne izborne reforme će podići nivo povjerenja u izbore 2020. od strane građana, što je ključni element za ubrzanje napretka Crne Gore na putu za EU.

“Vaše vlasti ulažu napore kako biste radili po našim preporukama i naši prioriteti su jasni, i na političkom i na operativnom nivou. Rezultati ne mogu uvijek doći preko noći, ali mi svakako ne postavljamo ograničenja brzine. Kod nekih pitanja, kao što je izborna reforma, odgovornost nije samo na Vladi. EK, uključujući i mene, države članice EU smo očekivali odvažniju reakciju na naše preporuke”, poručuje Han.

Zbog čega pregovaračko poglavlje 8 – Konkurencija još nije otvoreno? Premijer Duško Marković je ranije kazao da je Crna Gora ispunila privremena mjerila za otvaranje tog poglavlja.

Evropska komisija je ranije ove godine procijenila da je Crna Gora ispunila mjerila za otvaranje poglavlja 8 koje se tiče politike konkurencije. Ovaj predlog Komisije trenutno razmatraju države članice u Savjetu. One će svoje odluke o zasebnim poglavljima snažno vezuju za napredak u vladavini prava, i iz tih razloga još nema neophodnu jednoglasnost.

Uz sve zahtjeve za reformisanje EU, možete li zamisliti kako će ona izgledati u narednih pet do deset godina?

Preporučujem vam da pažljivo pogledate političke prioritete koje je predstavila izabrana predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen. To je naš plan rada za godine koje su ispred nas, i on je dobar. Nadam se da smo tokom proteklih pet godina zajedno uradili naš dio kako bismo osigurali da će Crna Gora postati, što je skorije moguće, dio evropskog projekta.

“Ne postoji način da se postane članica EU bez zagarantovanih sloboda izražavanja i medija. Nezavisni, pluralistički i snažni mediji su temelj svakog demokratskog društva i novinarima je potrebno okruženje u kojem im je omogućeno da rade bezbjedno i bez straha od maltretiranja, političkog pritiska, cenzure ili gonjenja”, kazao je Han 

Koja dostignuća smatrate najvećim u oblasti proširenja i šta biste voljeli da vaš nasljednik u tom resoru nastavi da sprovodi?

Počeli smo sa izjavom da jednostavno neće biti proširenja EU, a sada, pet godina kasnije, ostavljamo stvaran i živ evropski put za Zapadni Balkan. EU će nastaviti da se zalaže za evropsku integraciju ovog regiona, ne zbog toga što je gospođa A ili gospodin B nadležan za ovaj resor, već zbog toga što je to stvar čistog ličnog interesa Evropske unije. Naravno, postoje posebni momenti i rezultati koji su prekretnice. Prespanski sporazum koji je okončao decenijski spor sa Grčkom je za knjige istorije. Kada sam preuzeo funkciju, država je bila usred političke krize čije je rješavanje zahtijevalo godine i brojna putovanja u Skoplje.

Takođe sam ponosan na reforme koje su postignute u Albaniji, posebno na postupak provjere svih sudija i tužilaca što je sudski sistem postavilo na nove temelje i može poslužiti kao model drugima. I Sjeverna Makedonija i Albanija zaslužuju otvaranje pregovora o članstvu u EU. Takođe smo mnogo napredovali u regionalnoj saradnji. Bilo da je zbog izgradnje transporta, energetske i digitalne infrastrukture koje povezuju region, uspostavljajući regionalnu ekonomsku oblast koja stvara više prilika za građane i biznise, ili zbog pokretanja digitalne agende koja rezulirala prostorom bez rominga za sve građane regiona, ili zbog podrške za regionalne programe razmjena za mlade ljude. Ubuduće, poseban fokus će biti na daljem otključavanju ekonomskog potencijala regiona.

Nedostaci u slučajevima kao što je napad na Lakić direktno utiču na tempo pregovora

Da li su operativna policijska saznanja u rješavanju napada na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić dovoljna da zadovolje Evropsku komisiju, ako uzmemo u obzir da nema informacija o motivu, a da se nalogodavci napada na Lakić ne znaju, te da optužnica nije podignuta skoro godinu i po dana od ranjavanja? Da li će EU činiti nešto tim povodom?

Ovo je posebno važno kao pozadina Dana medija Zapadnog Balkana koji se trenutno održavaju u Podgorici, ali i za mene lično. Napadi na novinare su neprihvatljivi i moraju biti efikasno istraženi i rasvijetljeni. Kada sam upoznao Oliveru Lakić prošle godine, nedugo nakon žalosnog napada na nju, obećao sam da ću nastaviti da insistiram na njenom slučaju, ne samo dok počinioci budu osuđeni, već i oni koji stoje iza napada. Ja održavam svoja obećanja. Strukturalni nedostaci rezultata u takvim slučajevima direktno utiču na tempo pregovora o pridruživanju EU.

Od vas zavisi kada ćete ući u sljedeću fazu pregovora u poglavljima 23 i 24

U dokumentu objavljenom zajedno sa Izvještajem, Komunikaciji o politici proširenja EU, konstatuje se da će Crna Gora ući u sljedeću fazu pregovora u poglavljima 23 i 24 ukoliko načini korake u kritičnim oblastima. Da li je Crna Gora na putu da ispuni ta privremena mjerila?

Crna Gora je dosta napredovala u oblasti vladavine prava i refomisanja zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i u ostvarivanju početnih rezultata. Sada Crna Gora treba da intenzivira napore da ispuni privremena mjerila za poglavlja 23 i 24. Mora da obrati pažnju na kritične oblasti, kao što su sloboda medija, borba protiv korupcije i trafinkinga ljudi.

Samo kada pokaže kredibilan sveukupni napredak u oblasti vladavine prava, Evropska komisija može preporučiti da članice daju zeleno svjetlo. Kada će se to desiti je u potpunosti u rukama Crne Gore.