Atina je najavila strožije granične patrole, preseljenja azilanata i ubrzavanje deportacija u nastojanju da se izbori sa novim prilivom migranata i izbjeglica koji stižu iz Turske.

Nova vlada desnog centra u Grčkoj najavila je strožije granične patrole, preseljenja azilanata i ubrzavanje deportacija u nastojanju da se izbori sa novim prilivom migranata i izbjeglica koji stižu iz Turske, dok Evropska unija pokušava spasiti ranije postignut sporazum sa Ankarom, pišu svjetski mediji.

Grčka seli stotine azilanata

Grčka je počela premještati stotine azilanata iz prenatrpanih kampova na ostrvima što je dio vladinih mjera za suzbijanje sve većeg priliva migranata i izbjeglica, piše agencija Rojters (Reuters).

Za sirijske, avganistanske i iračke tražioce azila Grčka je glavni ulaz u Evropu i u njoj je smješteno najmanje poloviona od 56.000 migranata koji su ove godine stigli na sjevernu obalu Sredozemlja. Brojevi su mali u poređenju s gotovo milionom ljudi koji su izbjegli preko Grčke u sjevernu Evropu 2015., što je značajno smanjeno nakon dogovora EU i Ankare u martu 2016. godine, ukazuje agencija.

No, oko 7.000 ljudi je pristiglo na obale Grčke prošlog mjeseca, što je najveći broj migranata od kada je dogovor postignut. Samo prošlog četvrtka, naglašava Rojters, pristiglo je više desetina brodica sa oko 600 migranata, zbog čega je vladin Savjet za vanjske poslove i odbranu održao hitnu sjednicu i najavio nove krizne mjere.

Najveći priliv migranata u posljednje tri godine

Grčki Savjet za vanjske poslove i odbranu najavio je strožije granične patrole, preseljenje azilanata sa otoka na kopno i ubrzavanje deportacija nakon što se prošle sedmice na obalu ostrva Lezbos iskrcalo oko 600 ljudi, uglavnom afganistanskih porodica, što je bio najveći priliv migranata na otok u jednom danu od 2016. godine, ukazuje Juronjuz (Euronews).

Nove mjere grčke vlade uključuju pojačane granične patrole u saradnji s Frontex-om, agencijom za graničnu patrolu Europske unije te NATO-om, potom premještanje tražioca azila na kopno i identifikovanje odbijenih tražioca azila koji su možda ostali u zemlji.

Novim mjerama grčka vlada želi skratiti dugotrajni postupak za dobivanje azila i olakšati deportovanje podnosilaca zahtjeva u Tursku ili zemlje porijekla.

“Postupak dobijanja azila u našoj zemlji oduzimao je više vremena, i na kraju, bio je najneefikasniji u Evropi”, izjavio je za državnu televiziju zamjenik grčkog ministra civilne zaštite, nadležan za migracijsku politiku, Jorgoz Kumucakos.

Juronjuz ističe i da je zatvaranje granica preko Balkana rezultiralo da migranti na putu za Evropu ostanu zatočeni u Grčkoj, što je uzrokovalo prenapučenost u migrantskim kampovima.

Kampovi su nerijetko primali i duplo više ljudi nego što je to bilo predviđeno, zbog čega su humanitarne organizacije kritikovale Grčku.

Svakodnevne tuče u kampovima

Oko 1.500 azilanata već je prebačeno sa grčkog istočnog egejskog ostrva Lezbos na kopno odnosno u kamp u Nea Kavali na sjeveru Grčke koji drži još 1.000 sirijskih migranata, javila je agencija Asošijejtid pres (The Associated Press).

Ministarstvo za civilnu zaštitu saopštilo je da će ukupno oko 1.000 prebačenih ljudi biti smješteno u Nea Kavali, gdje će se zadržati u šatorima do kraja mjeseca, nakon čega će biti premješteni u novi kamp, koji je u izgradnji. Ostatak će biti smješten u drugim objektima na sjeveru Grčke.

Abdul Tamim Azimi (24) iz Afganistana rekao je da je proveo devet teških mjeseci u Moriji s roditeljima i bratom i sestrom, i da se raduje novom kampu. “Situacija je bila vrlo loša”, rekao je on za AP. “Svakog dana su izbijale tuče ljudi koji su tamo smješteni. Za hranu, za vodu, za bilo šta. Sada idemo u kamp i vidjećemo šta će biti.”

Turske mjere i borbe u Siriji

Organizacije za zaštitu ljudskih prava izrazile su zabrinutost zbog vanrednih mjera koje je grčka vlada najavila zbog porasta priliva migranata iz Turske i strahova da će se ponoviti migrantska kriza iz 2015. godine, piše londonski list Gardijan (The Guardian).

Naglo povećanje dolazaka migranata i izbjeglica izgleda da je iznenadilo grčke zvaničnike, ocjenjuje Gardijan. Prošle sedmice skoro 650 ljudi, uključujući 240 djece, uglavnom afričkog porijekla, stiglo je za svega nekoliko sati na ostrvo Lezbos.

S povećanjem dolazaka prepunih brodova na egejska ostrva, nova vlada desnog centra je obećala jačanje patrola uz morsku granicu koja je meta krijumčara ljudi, ističući da će primjena novih mjera biti strožija i mnogo brža.

Nagli priliv ljudi na grčke obale, ukazuje Gardijan, podstakunt je najnovijim mjerama protiv migranata u Turskoj, gdje se nalazi više od 3,6 miliona raseljenih Sirijaca, kao i obnavljanjem borbenih dejstava u Siriji. U avgustu su turske vlasti saopštile da je sedam puta uvećan broj ljudi koji pokušavaju da uđu u Grčku, ističe londonski list.

Nevladine organizacije tvrde da su kampovi za migrante na grčkim ostrvima prenatrpani i da ljudi u njima žive u jadnim uslovima. Skoro 11.000 ljudi trenutno je u Moriji, glavnom izbjegličkom naselju na Lezbosu, koje je planirano za 3.000 ljudi.

Ključni test evropskog jedinstva

Kancelarka Njemačke Angela Merkel pokušava spasiti sporazum o migraciji Evropske unije i Turske, koji je trebao spriječiti ljude da krenu prema Evropi, piše briselski portal EU Obzerver (EU Observer) dodajući kako je Ankara u zamjenu dobila određene političke ustupke i milijarde pomoći iz EU fondova.

EU tvrdi da je od obećanih šest milijardi eura, za pomoć izbjeglicama u Turskoj do sada izdvojila oko dvije milijarde eura. Od 2016., od kada je počela primjena sporazuma, EU je prihvatila samo oko 20.200 Sirijaca iz Turske, dok se u Turskoj nalazi oko 3.6 miliona izbjeglica.

Prije sporazuma najviše prelazaka (iz Turske u Grčku) zabilježeno je u oktobru 2015., kada su dnevni dolasci na grčka ostrva dosezali preko 6.000, a potom su se spustili na oko 80 ljudi. Nedavno povećanje priliva migranata prati oštriji ton protiv Sirijaca u Turskoj, te se, prema izvještajima, mnoge izbjeglice smještene u Istanbulu vraćaju u ratom razorenu zemlju, dok Ankara negira bilo kakav prisilni povratak.

S druge strane, ključna arhitektica dogovora iz 2016., njemačka kancelarka Merkel, tvrdi da je u stalnom kontaktu s turskim predsjednikom Erdoganom oko sporazuma. Govoreći zajedno s grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom na konferenciji za novinare u Berlinu, rekla je da je potrebno učiniti više kako bi se izbjeglice iz Turske preselili u druge zemlje Evropske unije.

Iako imigracija dominira u vijestima, Evropa je podijeljena u tome kako reagovati, što znači da je ovo pitanje prioritetan dio obaveza za novu predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lejen (von der Leyen), napisala je Džes Smi (Jess Smee) u komentaru za EU Obzerver navodeći kako je pitanje imigracije zapravo ključni test evropskog jedinstva.

U tekstu se, između ostalog, ističe da je dvogodišnje istraživanje javnog mnijenja Evropske komisije, objavljeno početkom avgusta, pokazalo da pitanje imigracija izaziva više straha među evropskim građanima nego klimatske promjene, te da će neuspjeh u upravljanju krizom vjerovatno gurnuti sve veći broj birača prema krajnje desnim i populističkim strankama.