Dok crnogorski sudovi lošu ocjenu u Izvještaju Savjeta Evrope (SE) pravdaju nedostatkom sudija i lošim materijalnim uslovima, iz nevladinog sektora upozoravaju da će se negativan trend nastaviti, što će se loše odraziti na evropske integracije Crne Gore.

Do kraja ovog mjeseca očekuje se i novi izvještaj Evropske komisije koja godinama ukazuje na slab napredak u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i ljudska prava, a koja su ključna za učlanjenje Crne Gore u EU.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kaže da je već izvjesno, sudeći prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta i sudova za 2023, a i po tome što suštinski ništa nije unaprijeđeno, da se negativni trend nastavio, i da će i naredni izvještaj SE o pravosuđu svrstati Crnu Goru u kategoriju država sa zabrinjavajuće neefikasnim pravosuđem.

“Ovakvo stanje ne pomaže procesu učlanjenja Crne Gore u EU”, rekla je Gorjanc Prelević “Vijestima”, komentarišući izvještaj specijalizovanog tijela SE – Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ), koji je objavljen prošle sedmice.

Izvještaj je pokazao da je efikasnost pravosuđa pogoršana 2022. i da je veoma zabrinjava situacija sa stepenom rješavanja predmeta u Upravnom sudu od 40 odsto i vremenom rješavanja od 1.180 dana i preko 300 dana u građanskim i trgovinskim sporovima. Izvještaj je zasnovan na podacima zaključno sa 2022. i odnosi se na 44 države članice SE, kao i na Izrael i Maroko (države posmatrači u CEPEJ).

Iz Vrhovnog, Upravnog i Privrednog suda su, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, rekli da su ovakve ocjene dobijene uglavnom zbog nedovoljnog broja sudija, načina njihovog izbora, nepopunjenosti radnih mjesta u sudskoj administraciji, loših materijalnih resursa, uključujući neodgovarajuću infrastrukturu i zastarjeli informacioni sistem.

Iz Upravnog suda posebno ističu problem velikog broja tužbi zbog ćutanja uprave na zahtjeve o slobodnom pristupu informacijama.

Gorjanc Prelević podsjeća da je HRA u Analizi o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku upozorila da se ažurnost sudova znatno pogoršala, ali je izvještaj CEPEJ-a problem postavio u evropsku perspektivu i ukazao da je stanje krajnje alarmantno u odnosu na druge evropske države.

“Konkretno, Upravni sud bilježi najveći pad ažurnosti na evropskom nivou (od 89% i trajanje prosječnog postupka od 739 dana). Slično alarmantno stanje postoji samo još u Srbiji. I u građanskoj i privrednoj materiji stanje u Crnoj Gori je u izvještaju istaknuto kao posebno zabrinjavajuće, jer dok su druge države prijavile povećan priliv i povećanu ažurnost, jedino u Crnoj Gori povećan priliv predmeta prati smanjena ažurnost od čak 21 odsto”, navela je.

Prema izvještaju, u Vrhovnom sudu zaostatak predmeta u građanskim i privrednim sporovima je najviši u Evropi i iznosi 93 odsto, a Hrvatska je sljedeća sa 42 odsto. U krivici je 68 odsto evropskih država poboljšalo i stopu efikasnosti i vrijeme trajanja postupka od 2020. do 2022. godine, dok je Crna Gora, sa padom stope ažurnosti od 15 odsto i povećanim trajanjem postupka na 313 dana, u grupi je od samo šest zemalja kod kojih se efikasnost pogoršala, podsjeća Gorjanc Prelević.

Broj starih predmeta u svim sudovima porastao na 6.680

Iz Vrhovnog suda su “Vijestima” rekli da je na nivou svih sudova porastao broj starih predmeta i trenutno iznosi 6.680.

“S tim u vezi, rješavanje starih predmeta i razmatranje planova za unapređenje efikasnosti rada sudova biće na dnevnom redu sastanka predsjednika svih sudova, koji će se održati 29. oktobra, u okviru obilježavanja Dana crnogorskog sudstva”, najavili su iz Vrhovnog suda.

Taj sud je u v.d. stanju od kako je Vesna Medenica, kojoj se sudi po optužbi za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu položaja, krajem 2020. godine odlučila da napusti funkciju, nakon što je godinu i po nezakonito bila u treće mandatu.

Vrhovni sud je u 2023. imao 1.597 predmeta prenijetih iz 2022. godine.

“Tokom godine primio je 3.394 predmeta, riješio 3.120 predmeta, dok je neriješen, na kraju godine, ostao 1.871 predmet. Ističemo da je prioritetan rad Vrhovnog suda usmjeren upravo na rješavanje starih predmeta, naročito imajući u vidu da se zaostatak predmeta prenosi još iz perioda kada je sudijsku funkciju u najvišem sudu vršilo samo šest sudija (od avgusta 2021. do marta 2022)”, kazali su iz Vrhovnog suda.

Ističu da se u izvještaju CEPEJ-a pominju razlozi za dobijenu ocjenu i naglašavaju da je Vrhovni sud do sada, više puta u javnosti iskazao jasan stav u pogledu nedovoljne efikasnosti rada sudova.

“Naime, primjena ranije važećeg propisa – Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, u pogledu načina izbora sudija, kao i nezadovoljavajući kadrovski kapaciteti, prvenstveno zbog prestanka funkcije većeg broja sudija u visokim sudskim instancama, odnosno nepopunjenost svih sudijskih mjesta i radnih mjesta u sudskoj administraciji, te loši materijalni resursi, uključujući neodgovarajuću infrastrukturu i zastarjeli informacioni sistem, indikatori su koji su, u sticaju, doveli do opšteg pada efikasnosti rada”, rekli su iz Vrhovnog suda.

Pešić: Pojedinci zatrpavaju sudove zarad ličnog interesa

Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić “Vijestima” je rekao da je odmah nakon preuzimanja funkcije 31. oktobra 2022. godine, poručio da će efikasnost rada Upravnog suda (direktno), odnosno svih sudova u Crnoj Gori, biti manja nego prethodnih godina, i to najprije zbog velikog broja novoprimljenih predmeta u Upravnom sudu u 2022.

Takav trend se, kako je kazao, nastavio i u 2023. pa sličan izvještaj treba očekivati i za 2023.

Pešić je kazao da je Upravni sud u 2022. primio 13.341 predmet (duplo više nego u 2021) i imao ukupno u radu 22.381. U 2022. Upravni sud je riješio 5.287 predmeta, pa je 2023. počeo sa 17.092 neriješena predmeta, da bi u 2023. primio rekordnih 17.576 predmeta.

“To znači da je u radu, tokom 2023. godine, bilo 34.668 predmeta. Zbog velikog priliva predmeta može se reći da je Upravni sud, ukoliko izuzmemo jednu godinu kada je bio povećan broj predmeta zbog tzv. predmeta ‘majki’, primio više predmeta u posljedenje četiri godine nego od osnivanja (2002. godine osnovan, počeo da radi 2005). Ilustracije radi, na današnji dan, Upravni sud ima u radu 26.360 predmeta, od čega je oko 14.500 tužbi zbog ćutanja uprave”, saopštio je Pešić.

Interesantno je, kako je kazao, da je jedno fizičko lice u svoje i u ime NVO koju je osnovao, od 2020. godine do 18. oktobra 2024. godine podnio oko 4.300 tužbi zbog ćutanja uprave. Tokom 2022. jedno fizičko lice je podnijelo 1.148 tužbi zbog ćutanje uprave, a jedna NVO u 2023. godini 2.783 tužbe. Takođe, jedan advokat je, u svoje i ime svojih vlastodavaca, podnio oko 800 tužbi, uglavnom zbog ćutanja uprave, naveo je Pešić.

“Ono što je naročito značajno, a na šta sam takođe ukazivao, je struktura novoprimljenih tužbi – tužbe zbog ćutanja uprave, podnosioci istih – pojedina fizička lica i par NVO, koje zastupaju određeni advokati i razlog njihovog podnošenja u velikom broju – cilj nije vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti se podnose u javnom interesu, već način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo”, rekao je Pešić.

On ukazuje na to da, osim velikog boja predmeta, a što naročito utiče na efikasnost rada suda, Upravni sud od avgusta 2021. ne radi u punom kapacitetu (trenutno nedostaje dvoje sudija), pa je tako u nekoliko navrata sudijsku funkciju u Upravnom sudu obavljalo svega devet sudija, od ukupno predviđenih 16.

Ističe i da efikasnosti rada Upravnog suda ne pogoduju ni pojedina rješenja propisana Zakonom o upravnom sporu, u dijelu koji se tiče funkcionalne nadležnosti (sudija pojedinac/tročlano vijeće), te činjenica da je i u postupcima po tužbi zbog ćutanja uprave neophodno održavanje usmene rasprave.

Kako kaže, odmah nakon preuzimanja funkcije predsjednika Upravnog suda, preduzeo je određene aktivnosti koje bi trebale da unaprijede efikasnost i efektivnost suda, kao što je iniciranje izmjena Pravilnika o okvirnim mjerilima rada za određivanje potrebnog broja sudija i državnih službenika i namještenika u sudu, na način što je predloženo će da se broj savjetnika u Upravnom sudu određuje prema broju sudija i to za troje sudija četiri savjetnika (u odnosu na ranije rješenje jedan savjetnik na jednog sudiju).

Pešić navodi i da je izmijenjen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji, tako što će svaki sudija imati svog zapisničara (ranije je bilo na 16 sudija 12 zapisničara), a podnijeta je inicijativa Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu za organizovanje obuka za sudijske savjetnike.

“Takođe, radi povećanja efektivnosti u radu suda, prioritet je dat rješavanju starih predmeta, okončanju postupaka po tužbama protiv odluka Komisije za žalbe u postupku za povraćaj imovinskih prava i obeštećenje Podgorica, prestanak mandata, disciplinski postupci, itd”, rekao je Pešić.

Kako kaže, predstavnici Upravnog suda su aktivno učestvovali i u radnoj grupi za izradu izmjena i dopuna Zakona o upravnom sporu, čijem usvajanju se nada uskoro, “jer bi on trebalo da ubrza postupanje Upravnog suda”.

“Aktivno smo učestvovali i u raspravama koje su organizovane povodom zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama i ukazivali na moguća rješenja tog problema, međutim nijesmo naišli na razumijevanje nadležnih institucija, zbog čega i dalje imamo veliki broj novih tužbi zbog ćutanja uprave, koje ne samo da ugrožavaju funkcionisanje Upravnog suda, koštaju mnogo građane Crne Gore, već i otežavaju pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna reakcija Upravnog suda u formi odluke”, rekao je Pešić.

Privredni sud u 2023. ušao sa najvećim brojem neriješenih predmeta

Iz Privrednog suda su “Vijestima” rekli da su u 2023. ušli sa najvećim brojem neriješenih predmeta od osnivanja 2015.

“Na kraju 2022. godine preostalo je 2.946 neriješenih predmeta, što je daleko veći broj neriješenih predmeta u odnosu na rezultate rada u prethodnom periodu”, rekao je portparol Privrednog suda Vladimir Bulatović.

Podsjetio je da je Sudski savjet, od 2021. godine do juna 2024, konstatovao prestanak funkcije osam sudija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju. U istom periodu dvoje sudija je izabrano za sudije Apelacionog suda, dok je dvoje privremeno udaljeno sa vršenja funkcije, kao i jedan kandidat za sudiju.

“Sa druge strane, postupak popunjavanja slobodnih sudijskih mjesta u Privrednom sudu sprovodi se putem javnog oglasa i podrazumijeva izradu pisanog testa i intervjua sa kandidatima, što uz praktičnu i teorijsku obuku u trajanju od šest mjeseci, nerijetko dovodi do toga da od trenutka raspisivanja oglasa za izbor, do stupanja izabranog kandidata na sudijsku funkciju, protekne godinu dana”, naveo je Bulatović.

Ističe da su tokom dijela 2022. u predmetima postupale samo četiri sudije, kada je broj sudija bio dodatno smanjen zbog privremene spriječenosti za rad, pa je u situaciji kada od previđenog broja od 16 sudija, postupa svega četvoro, “objektivno nemoguće prebroditi takav peirod bez zaostataka u broju riješenih predmeta”.

“Na kraju 2023. godine ostalo je neriješeno 2.613 predmeta, međutim, iako je sud počeo 2024. godinu sa deset sudija i predsjednikom suda, odnosno sa nedostajućih pet sudija, u toku 2023. godine je postignuta ažurnost od 111,47 odsto, odnosno uspjeli smo da riješimo veći broj predmeta od broja koje smo primili u protekloj godini, što je najbolji rezultat u cjelokupnom sudstvu u toj godini”, rekao je Bulatović.

Istakao je da je rezultat postignut radom koji se nije ograničavao samo na radno vrijeme, već i radom u poslijepodnevnim satima, tokom vikenda i praznika, pa i tokom dijela godišnjeg odmora, “jer je to bio, a i sada je, jedini način na koji se sud može suprostaviti problemu nedostatka potrebnog broja sudija i zaostatka u broju riješenih predmeta o kojem je bilo riječi”.

Privredni sud je u martu prošle godine dobio novog predsjednika, Mladena Grdinića, a nakon hapšenja Blaža Jovanića u maju 2022. koji je na čeku te institucije bio u dva mandata, od 2014. Njemu se trenutno sudi po optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za kriminalno udruživanje i malverzacije u stečajnim postupcima.

Hitno izabrati predsjednika Vrhovnog suda

Tea Gorjanc Prelević poručuje da u crnogorskom sudstvu mora hitno da se interveniše, i to hitnim izborom predsjednika/ce Vrhovnog suda od integriteta i izborom nedostajućih sudija, savjetnika i pripravnika.

“Neophodno je i da Sudski savjet odmah obezbijedi privremene rasporede sudija u sudove koji imaju zaostatak u radu, da se sudovi tehnološki unaprijede snimanjem i transkripcijom suđenja i savremenim IT sistemom. Sa druge strane, treba bez daljih odlaganja usvojiti izmjene Zakona o upravnom sporu i Zakona o krivičnom postupku da bi se ubrzali postupci u upravnoj i krivičnoj materiji”, navela je.

Na kraju, kako je kazala, Crna Gora mora ozbiljno da investira u rješavanje problema u sudstvu, uključujući i povećanje plata i poboljšanje uslova rada, da bi pravnici u njemu uopšte željeli da rade.

Iz HRA su još u junu upozorili da je ukupan priliv predmeta u sudovima u 2023. godini povećan tri odsto ili oko 4.000 predmeta u odnosu na prethodnu godinu (96.507: 92.918).

Prema podacima HRA, broj riješenih predmeta prošle godine (79.606) bio je jedan odsto veći nego 2022. (78.758). Međutim, broj nezavršenih predmeta prošle godine (67.558) povećan je čak 31 odsto u odnosu na 2022. godinu (51.541).

“Broj nezavršenih predmeta starijih od tri godine (tzv. crveni omoti) u 2023. godini (5.868) u odnosu na 2022. godinu (4.890) je povećan 20 odsto. Indikator broja zaostalih predmeta (razlika broja neriješenih predmeta na početku 2023. u odnosu na broj riješenih takvih predmeta u toj godini – total backlog indikator TB) pogoršao se prema Izvještaju o radu Sudskog savjeta i o stanju u sudstvu za 2023. godinu blizu 65 odsto (sa 14.638 na 24.143), dok su stopa ažurnosti od 84,86 odsto (CR clearance rate – odnos broja primljenih i riješenih predmeta u toj godini) i stopa efikasnosti od 62,44 odsto (ER efficiency rate – odnos broja svih zaposlenih i broja riješenih predmeta u sudu) ostale praktično iste kao i prethodne godine (84,76 odsto i 61,24 odsto)”, rekli su iz HRA.

Ocijenili su da ovi podaci ukazuju da se sudstvo, kao cjelina, teško nosi sa prilivom predmeta i da se zaostali predmeti nagomilavaju, te da će statistički pokazatelji biti još gori, jer se u 2024. godinu ušlo sa zaostatkom od 67.558 predmeta.

HRA je u Analizi o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku navela da je prosječan broj neriješenih predmeta na godišnjem nivou u periodu 2017-2022 iznosio 40.311. Taj broj je konstantno padao sa 40.780 u 2017. godini do 34.425 u 2020, da bi se zatim povećao na 37.963 predmeta u 2021. godini, a onda na čak 51.539 predmeta u 2022. godini, što znači rast od 13.576 predmeta ili 35,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

“Prosjek neriješenih predmeta na godišnjem nivou u vrijeme ranije analize za period 2011-2015 bio je 35.942, a u posljednjih šest godina 40.311, što znači prosječno godišnje uvećanje od 4.369 ili 12,2 odsto. Do izrazitog povećanja broja neriješenih predmeta je došlo u 2022. godini u kojoj se broj takvih predmeta povećao 27 odsto u odnosu na šestogodišnji prosjek”, navodi se u Analizi HRA.

Preuzeti dobru međunarodnu praksu

Tea Gorjanc Prelević ističe da je tačno da Crna Gora ima veliki broj predmeta u radu sudova u odnosu na broj stanovnika i indeks CEPEJ pokazuje da je u tom smislu četvrta u Evropi, poslije Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali svejedno, njeni parametri ažurnosti su i gori od ovih država.

“Hitno treba preuzeti dobru praksu unapređenja efikasnosti od država koje su u tome uspjele – na primjer, Litvanija je zemlja koja primjenjuje najnovije tehnologije za vođenje zapisnika i izradu podnesaka, a u Njemačkoj se ogledno primjenjuje i vještačka inteligencija za rješavanje većeg broja jednostavnijih predmeta”.

Predsjednik Privrednog suda donio plan rješavanja starih predmeta

Privredni sud, kako kaže Bulatović, i danas suočava sa problemom povećanja broja neriješenih predmeta u kojima je tužba podnijeta prije tri i više godina, takozvani “stari” predmeti. U najvećem broju slučajeva, radi se o predmetima izuzetne činjenične i pravne složenosti, a zbog promjena postupajućih sudija, rasprava u tim predmetima je morala početi iznova, što dodatno utiče na dužinu trajanja postupka.

Ističe da je predsjednik Privrednog suda donio plan rješavanja starih predmeta, koji podrazumijeva obavezu sudija da svi “stari” predmeti moraju biti zakazani i plan je, kako kaže, ostvaren u najvećoj mjeri, s obzirom na to da postoji određeni broj predmeta u kojima za sada nije bilo moguće obezbijediti procesne pretpostavke za održavanje ročišta, najčešće zbog nemogućnosti dostavljanja pismena strankama koje imaju sjedište u inostranstvu.

“Na kraju, smatramo da je važno da ukažemo i to da u Privrednom sudu, nakon donošenja odluke o povećanju broja sudija na 19, na dan 18.10.2024. godine postupa 12 sudija i predsjednik suda, da je u toku obuka za dva kandidata za sudije, dok se čeka izbor još jednog kandidata za sudiju od strane Sudskog savjeta, po osnovu javnog oglasa od 2.7.2024. godine”, kazao je Bulatović.

Pešić očekuje 100 odsto više završenih predmeta u 2024.

Miodrag Pešić je kazao da je u 2021. godini, Upravni sud primio 6.602 predmeta, u 2022. godini 13.341 i u 2023. godini rekordnih 17.576 predmeta. U 2022. godini bilo je ukupno u radu 22.381 predmet, jer je prenijeto iz 2021. godine 9.040 predmeta, a u toj godini je završeno 5.287 predmeta, dok je u 2023. godini bilo ukupno u radu 34.668 predmeta, a završen 7.081.

Pešić očekuje da će u Izvještaj o radu Upravnog suda za 2024. godinu, broj završenih predmeta u 2024. godini biti 100 odsto veći u odnosu na 2021. “i da će clearance rate (CT indikator), koji mjeri efikasnost rada suda na način što stavlja u odnos broj primljenih predmeta sa brojem riješenih predmeta za određeni period, prvi put u posljednjih nekoliko godina, kada je u pitanju rad Upravnog suda, biti pozitivan”.