U slučajevima elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa i pandemija mnogo su ranjivije zemlje u kojima je struktura BDP-a skoncentrisana na manji broj sektora. Takav je primjer i Crna Gora u kojoj je ucešće usluga – turizma, građevine, trgovine i saobraćaja u BDP-u izrazito visoko. Zato je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi, kazao je predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.

– Svjesni smo strukture crnogorske ekonomije i važnosti djelovanja na njenom restrukturiranju. To su prepoznali i donosioci odluka pa usmjeravaju aktivnosti i na druge strateške sektore – poljoprivredu, prerađivačku industriju, energetiku. Posljednjih godina realizovana su brojna ulaganja u pomenute sektore i te investicije vec daju rezultate – kaže Golubović.

Pored snažnog društvenog uticaja, dodaje on, pandemija koronavirusa izazvala je veliki ekonomski šok za Evropu i čitav svijet.

– Širenje virusa uzrokovalo je poremećaj globalnog lanca snabdijevanja, nestabilnosti na finansijskim tržištima, šokove potražnje i negativan uticaj u ključnim sektorima poput turizma i saobraćaja – podsjeća predsjednik.

Restrukturiranje privrede u kom pravcu treba da se odvija?

Restrukturiranje privrede zahtijeva dalju valorizaciju prirodnih resursa i to kroz proizvodnju poljoprivredno prehrambenih proizvoda, proizvodnju građevinskih materijala, drvopreradu, te korišćenja bogatog energetskog potencijala. Posebno naglašavam značaj izgradnje akumulacionih hidro- elektrana, čijom se proizvodnjom upravlja na osnovu zahtjeva tržišta, za razliku od vjetro i solarnih ciji rad diktiraju klimatski uslovi. Imajući u vidu navedeno, možemo konstatovati da se Crna Gora svrstava u red rijetkih zemalja koje imaju mogućnost da kombinovanjem pomenutih izvora optimizuju proizvodnju električne energije. To nam daje za pravo da vjerujemo da će Crna Gora u najskorije vrijeme postati izvoznik električne energije. Dodatan podsticaj predstavlja i realizacija projekta energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije. Ovaj projekat već daje rezultate, i osim efekata/uticaja na Crnu Goru, odraziće se i na tržište električne energije u cijelom regionu, koje ce se preko naše zemlje i Italije povezati sa tržištem Evropske unije.

Na primjeru koronavirusa se pokazalo da, nažalost, možemo veoma lako ostati bez značajnog dijela prihoda od turizma, što ima veliki uticaj na kompletnu ekonomiju. Koliko je rizično da se i u narednom periodu oslanjamo značajno na turizam i prihode od njega?

Pored Grčke, Španije, Hrvatske i brojnih drugih zemalja, turizam je i u Crnoj Gori značajan pokretac društvenog i ekonomskog razvoja i iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strateškog sektora. Uspješan razvoj turizma ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti. Napori usmjereni na diverzifikaciju ponude i produženje sezone, kao i visokokvalitetni turizam tokom cijele godine, značajni su za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja. Svjedoci smo da u globalnoj ekonomiji sve značajnije promjene i dešavanja imaju odraz na poslovanje u pojedinačnim zemljama i sektorima privrede. Stoga je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi.

Da li je pandemija pokazala koliko je bitno da se razvije jaka domaća poljoprivredna proizvodnja i prerađivacka industrija i da li treba snažnije ulagati u nju?

Naša zemlja ima značajan potencijal za dalji razvoj sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, čiju potrebu aktuelna situacija naglašava. Država je znatno povećala agrarni budžet i uvela niz podsticajnih mjera, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u ovu oblast. U narednom četvorogodišnjem periodu, Vlada će iz nacionalnog budžeta i međunarodnih programa, za ulaganja u sektor poljoprivrede obezbijediti oko 250 miliona eura, od čega više od 150 miliona bespovratne podrške. Analizirajući podatke dolazi se do zaključka da se trećina hrane koja se uvozi ne može proizvoditi kod nas jer nemamo zemljišne kapacitete ili klimatske uslove pogodne za tu proizvodnju (banana, kafa, kakao….) ili zbog nepostojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju nekih poljoprivrednih proizvoda, odnosno nemamo dovoljno razvijenih prerađivackih kapaciteta. Međutim, činjenica je i da uvozimo dosta proizvoda za koje imamo komparativne prednosti kao i kapacitete za proizvodnju, što direktno ugrožava domaću proizvodnju. Zato postoji realna potreba da se i dalje ulaže u domaće kapacitete koji ce omogućiti da imamo sigurniju snabdjevenost, a što je jako važno u uslovima pandemija ili elementarnih nepogoda. Stoga, pozivamo građane da u novonastaloj situaciji prioritet u kupovini daju domaćim proizvodima. Kupovinom domaćih proizvoda pomažemo ekonomskom oporavku naše ekonomije, čuvamo radna mjesta i unapređujemo prerađivačku industriju.

Koja je ključna ekonomska lekcija koju smo izvukli iz pandemije?

Svjetska ekonomija se pokazala neotpornom na krize koje sa njom nemaju direktnu veze, odnosno nisu izazvane poremecajima u privredi. U visoko globalizovanom društvu, kakvo je današnje, zemlje i proizvodači su izrazito povezani u proizvodnim, globalnim lancima proizvodnje vrijednosti, što je pozitivno za razvoj privrede. Istovremeno, pojave kao što su pandemija i elementarne nepogode u svijetu naglašavaju potrebu za jačanjem domaće proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje tržišta. U realnoj ekonomiji negativan uticaj novonastale situacije se već osjeća kroz smanjenje turističke potražnje, a takođe i smanjenu ekonomsku aktivnost u mnoštvu povezanih industrija kao što su ugostiteljstvo, transport i druge. Vrijeme pred nama će pokazati koliko će sva dešavanja imati uticaj na kretanje BDP-a, kupovnu moć i druge indikatore koji će opredijeliti kako našu, tako i ukupnu ekonomsku budućnost.

Posljedice zavise od trajanja epidemije

Koliko je, po Vašoj procjeni, realan strah da uđemo u recesiju?

U ovom trenutku je neizvjesno govoriti o tome koliko će epidemija trajati, a upravo od toga će najviše zavisiti dalje kretanje ekonomije. Evidentno je usporavanje ekonomskih aktivnosti od pojavljivanja epidemije što će rezultirati smanjenjem stope rasta u ovoj godini. Kao što je to slucaj i u drugim zemljama, rezultati poslovanja biće u direktnoj zavisnosti od dužine trajanja epidemije. Ukoliko bi u razumnom roku uspjeli da se izborimo sa njom, ekonomske aktivnosti bi počele da se oporavljaju. U tom slučaju posljedice bi bile znatno manje, a najviše bi se osjetile u sektoru turizma i djelatnostima kao što su prevoz putnika u drumskom i vazdušnom saobraćaju. Prihodi od turizma u drugom dijelu godine ne bi mogli dostići nivo iz prethodne godine usljed otkazivanja organizovanog dolaska gostiju ali bi, uz podsticajne mjere Vlade, doprinijeli finansijskoj konsolidaciji i oporavku, kako bi turistički poslenici narednu godinu spremno dočekali. Drugi sektori poput trgovine, građevinarstva, poljoprivrede i prerađivačke industrije pretrpjeli bi manju štetu i brže bi se oporavili. Nasuprot optimističkim ocekivanjima, svako prolongiranje epidemije donijelo bi veoma negativne posljedice, usljed prelivanja i multiplikovanja negativnih efekata iz najugroženijih sektora na ostale grane privrede. Crna Gora ulaže maksimalne napore da ublaži posljedice novonastale situacije, kako na stanovništvo, tako i na privredu. Privredna komora ima konstantnu komunikaciju sa donosiocima odluka, kojima na dnevnom nivou prezentuje izazove sa kojima se suočavaju crnogorska preduzeća. U tijesnoj saradnji sa državnim organima pokušavamo doći do optimalnih rješenja, kako bi se privredna aktivnost nastavila, održala likvidnost i ublažili efekti krize. Ipak, primarni cilj mora biti suzbijanje virusa i smanjenje negativnih posljedica po zdravlje građana, te od poštovanja mjera Vlade ne zavisi samo zdravlje svakog pojedinca već i buduća ekonomska situacija.