Glasači iz dijaspore donosili i do četiri poslanička mandata

    4 godine pre 1214 pregleda Izvor: dan.co.me

Parlamentarna većina smatra da je dobro što je Vlada prepoznala potrebu da se preduzmu konkretne akcije na postizanju pune pouzdanosti i ažurnosti baza podataka o svim građanima koji se odnose na prebivališta i boravišta. S druge strane, u opoziciji smatraju da će novi zakon o prebivalištu biti šansa za revanšizam i napad na političke neistomišljenike.

Po predlogu MUP-a, crnogorski državljanin koji se iseljava iz Crne Gore da bi se nastanio u drugoj državi sa namjerom da u njoj stalno živi biće u obavezi da odjavi prebivalište u našoj zemlji. Iz MUP-a podsjećaju da je mjesto prebivališta po Ustavu postavljeno kao jedan od uslova za dobijanje prava glasa.

– Kao jedan od ključnih problema, koji je i izvor nepovjerenja u sam birački proces, konstatovana je činjenica da biračko pravo koriste crnogorski državljani koji u suštini imaju fiktivno prebivalište – prijavljeno i nikad odjavljeno prebivalište u Crnoj Gori, a de fakto žive, privređuju, odnosno nastanjeni su u inostranstvu sa namjerom da upravo tamo i žive – piše u vladinom dokumentu.

Prema procjenama koje su nam nezvanično saopštene iz MUP-a, oko 20.000 lica koja sada imaju pravo glasa ne živi u Crnoj Gori, to jest, prebivalište im je na papiru. Međutim, to je gruba procjena, jer je sada veoma teško preciznije govoriti o tome. Primjera radi, SDP je na izborima 2016. godine sa 20.000 gasova dobio četiri mandata, što jasno pokazuje koliko je ovo važno pitanje.

Poslanik Demokratske Crne Gore Danilo Šaranović rekao je da se iz Informacije o planiranim izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta koju je usvojila Vlada jasno vidi njena orijentacija da se pristupi temeljnoj analizi, a nakon toga i izmjeni zakonodavnog okvira koji uređuje ova pitanja.

– Ohrabruje činjenica što i sama Vlada prepoznaje potrebu da se preduzmu konkretne akcije na terenu postizanja pune pouzdanosti i ažurnosti baza podataka o svim građanima, a koji se odnose na prebivališta i boravišta. Logično je da jedna ozbiljna i odgovorna država mora učiniti sve iz svoje nadležnosti kako bi imala potpune i validne informacije o svojim građanima. Podsjećam na informaciju koju sam kao poslanik prije dvije godine dobio od tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova – ministarstvo tada nije imalo informacije o broju građana koji su upisani u registar prebivališta Crne Gore iako godinama, pa i decenijama žive u nekoj drugoj zemlji. To je posljedica kako neodgovornosti prethodne izvršne vlasti, tako i neadekvatnog zakonskog okvira, koji nije obavezivao građane da odjave prebivalište u Crnoj Gori ukoliko su se iz nje odselili – rekao je Šaranović za „Dan“.

On je dodao da je birački spisak derivat brojnih baza podataka o građanima, pa i registra prebivališta, pa sam podatak da registar prebivališta nije pouzdan dovodi u pitanje validnost, tačnost i pouzdanost biračkog spiska.

– Ova okolnost je samo jedan u nizu razloga zbog kojih je u prethodnom periodu postojao visok stepen nepovjerenja u izborni proces. Suočavajući se sa sličnim problemima, podsjetiću na rješenje susjedne Hrvatske, članice EU, koja je suspendovala birački spisak u cjelosti. Svi državljani koji su željeli ostvariti biračko pravo prethodno su morali lično prijaviti prebivalište i upisati se u birački spisak. Takođe, Sjeverna Makedonija je terenskom provjerom utvrdila da oko 40 hiljada državljana nezakonito ostvaruje biračko pravo jer ne žive na prijavljenoj adresi, a država nije mogla dobiti pouzdane podatke o njima. U apsurdima na ovu temu svakako je prednjačila Crna Gora, u kojoj je ne tako davno skoro polovina građana živjela na adresi bez broja, odnosno, takozvanoj b.b. adresi – kazao je Šaranović.

On podržava inicijativu da se otvori dijalog na ovu temu i stvore uslovi za postizanje pune transparentnosti na ovom polju, saglasno Ustavu Crne Gore.

– Svako rješenje koje će biti bazirano na principu pravičnosti, u skladu je sa Ustavom, a štiti interese građana i države Crne Gore imaće našu punu podršku – istakao je Šaranović.

Očekuje se da bi ovaj zakon na dnevnom redu parlamenta mogao da se nađe do kraja aprila, a onda bi počele procedure njegove primjene.

U DPS-u nijesu zadovoljni predloženim rješenjem. Poslanik te partije Predrag Sekulić kazao je za „Dan“ da su ta rješenja vrlo sporna sa apekta ostvarivanja biračkog prava. On je podsjetio da je ova tema više puta otvarana tokom rada na izbornim zakonima u parlamentu i da se uvijek dolazilo do zaključka da terenska provjera nije adekvatna jer je mora pratiti upravni postupak.

– Nešto slično je pokušano u Hrvatskoj, a onda je vrlo brzo prekinuto. To bi trebalo imati u vidu. Imajući u vidu aktuelnu političku situaciju i komplikovane političke odnose u Crnoj Gori, vrlo je vjerovatno da bi takve provjere bile korišćene za politički revanšizam i osvete. Smatram da je važno da se ova pitanja rješavaju uz konsenzus svih političkih aktera – naveo je Sekulić.

Ranije je šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović ocijenio da je ideja da se svi građani Crne Gore koji su na privremenom radu u inostranstvu moraju odreći prebivališta jedan vid osvete prema Bošnjacima, Albancima, Hrvatima i svim ostalim građanima koji su skoro stoprocentno podržali nezavisnu Crnu Goru.