Prema posljednjim preporukama NITAG-a, za osobe koje nijesu razvile antitijela, a serološki je to dokazano, predviđena je treća doza vakcine… U eksponencijalnoj fazi epidemije predviđaju se neke mjere koje bi u kraćem rokudale rezultat, s obzirom na to da nijesmo baš bili disciplinovani u primjenjivanju dosadašnjih mjera, kazao je Galić

Broj novooboljelih i preminulih od koronavirusa u Crnoj Gori konstantno raste. Tokom ljetnje turističke sezone nije bilo strožih epidemiloških mjera, granice su bile otvorene za turiste iz velikog broja država, bez testova ili obavezne vakcinacije. Izvori tvrde da se u zdravstvenim institucijama pripremaju dodatni kreveti za kovid pacijente, kao i da se neki pacijenti otpuštaju na kućno liječenje, kako bi se postelje pripremile za one oboljele od koronavirusa. Direkor Instituta za javno zdravlje Igor Galić rekao je da je popunjeno više od polovine osnovnih bolničkih kapaciteta, ali da se ti kapaciteti mogu proširiti.

„Na osnovu informacija koje ja imam mogu vam reći da je zauzeto 369 postelja, od 498 na nivou Crne Gore, koje su predviđene za kovid pacijente, u osnovim kapacitetima. Ti kapaciteti u maksimalnom obliku mogu da se prošire na 741 postelju“, kaže Igor Galić.

Treća doza za osobe koje nijesu razvile antitijela

U našoj državi trenutno je prvom dozom vakcine vakcinisano 44.3 procenta punoljetnog stanovništva, a potpuno vakcinisano 38.8 procenata, dok je u odnosu na cjelokupno stanovništvo prvu dozu primilo 34.2 procenta, a kompletno vakicinisano 30 procenata.

„Kao i u svim vakcinalnim kampanjama, tako je i kampanja vakcinacije protiv kovida-19 imala svoje faze. Karakteristične je da se u prvoj fazi uvijek najveći broj ljudi se vakciniše, a nakon toga, zavisno od različitih činilaca, se nastavlja kampanja. Svakako da brojke mogu i moraju biti mnogo bolje. Bitno je da naglasim da su vakcine u Crnoj Gori dostupne i pozivam građane da se vakcinišu, s obzirom na to da je vakcina jedna od temelja savremene medicine i najmoćnije preventivno oružje u borbi protiv bilo kakve infekcije, naročito protiv Kovida-19“, ističe Galić.

Građani koji imaju autoimune bolesti, trudnice, dojilje često su u dilemi da li su vakcine bezbjedne za njih i da li treba da se vakcinišu.

„Nacionalno stručno tijelo za imunizacije NITAG, koji čine stručni ljudi različitih zdravstvenih oblasti u Crnoj Gori, ne samo epidemiolozi IJZ-a, dalo je posebne preporuke – da je vakcinacija tih kategorija vrlo preporučljiva“, ističe Galić.

Građani koji su primili dvije doze vakcine, a nemaju adekvatnu količinu antitijela, odnosno nijesu razvili dobar imuni sistem za odgovor na Kovid-19, mogu primiti treću dozu.

„Prema posljednjim preporukama NITAG-a, za osobe koje nijesu razvile antitijela, a serološki je to dokazano, predviđena je treća doza“, kaže Galić.

Nerijetko čujemo da je neko primio Sinofarm vakcinu, obje doze, ali da ipak, nema antitijela. Galić kaže da i za to postoji objašnjenje.

„Sinofarmvakcina je jedna kortiskularna, mrtva vakcina. Kod starije populacije, preko 65 godina je slabiji humoralni imunitet, odnosno slabiji je imuni odgovor zbog tog humoralnog imuniteta, pa je to jedan od razloga zbog čega se kod tih ljudi može desiti da se imunitet ne razvije. Svakako, postoji ćelijski memorijski imunitet koji se nemože izmeriti, a koji svaka osoba koja se vakciniše ima i taj imunitet je vrlo značajan prilikom odgovora na kovid infekciju“, objašnjava Galić.

Da bi dobili treću dozu, građani koji nakon dvije nemaju antitijela, treba da se obrate izabranom doktoru.

„Postoji procedura, preko Doma zdravlja, izabranog ljekara, kategorije koje je NITAG u preporukama predstavio, oni mogu da rade serologiju i ukoliko se antitijela ne pokažu kao zaštitna, nedovoljno prisutna, oni mogu da se vakcinišu trećom dozom. Takođe, po preporuci izabranog ljekara i nadležnog epidemiologa i vrstom vakcine kojom će se vakcinisati, kao trećom dozom“, pojašnjava Galić.

Da li će i kada biti odobrena treća doza vakcine za kompletno stanovništvo, direktor IJZ-a, za sada nema precizne informacije.

„Kad će biti odobrena za cjelokupno stanovništvo, u ovom trenutku ne mogu da tvrdim, s obzirom na to da IJZ ne predlaže. Mi imamo svoje predstavnike u NITAG-u, a NITAG je stručno tijelo koje prati trenutnu situaciju, oni imaju obavezu da jednom mjesečno zasijedaju, a u vanrednim okolnostima, po potrebi češće i oni će vjerovatno dati neke stručne preporuke vezano za treću dozu“, kazao je Galić.

Vakcina štiti od teške kliničke slike, ali ne i od obolijevanja

Direktor Instituta za javno zdravlje pojašnjava da je vakcina najbolja zaštita koja trenutno postoji, kada se radi o koronavirusu, ali isto tako napominje da ona nije stoprocentno učinkovita. Ističe da vakcinisane osobe mogu da obole, ali da klinička slika bude, najčešće, znatno blaža.

„Od samog početka smo govorili da apsolutna zaštita protiv Kovida-19 i obolijevanja ne postoji. U specifikacijama vakcina, kada je prošle godine vladao „Vuhanski divlji soj“, efikasnost vakcina se kretala od 79.5 do 96 procenata – nije postojala apsolutna zaštita. U ovom trenutku, kada vlada Delta soj, tu efikasnost vakcina procjenjujemo na još jednom nižem nivou“, navodi Galić i dodaje da učinkovitost vakcina povećava poštovanje epidemioloških mjera.

Delta soj dominantan, 60 procenata zarazniji

U Crnoj Gori sada je, kaže naš sagovornik, dominantan Delta soj. Klinička slika oboljelih od Kovida-19, kako pojašnjava Galić, razlikuje se u odnosu na prethodni „Vuhanski divlji soj“.

„Neke specifičnosti kao što su gubitak čula ukusa i mirisa sada nijesu toliko dominantne, kao ranije. Sada je uglavnom dominantan osjećaj peckanja u grlu i osjećaj da bolujete od jedne viroze. Naravno, kako napreduju simptomi, tako i progrediraju“, pojašnjava Galić i dodaje da dodatni problem predstavljaju asimptomatski pacijenti.

„Najveći problem ove epidemije nijesu osobe koje imaju simptome, s obzirom na to da svako od nas u tom trenutku sebe izoluje od porodice. Problem su osobe koje su asimptomatske i njihov broj je vrlo veliki – više od 50 odsto osoba su asimptomatski prenosioci virusa i to je ono što stvara problem u ograničavanju širenja epidemije“, ističe Galić.

On pojašnjava da je epidemija prošla kroz određene faze i da je virus u tom periodu mutirao.

„Ono što znamo jeste da je u odnosu na Vuhanski, prvobitni soj, Delta soj 60 procenata kontagiozniji, što znači da je lakše prenosiv. To otprilike znači da se 60 posto brže razvija epidemija. U tom smislu mi i imamo sad eksponencijalnu fazu rasta epidemije, kao posljedicu Delta soja, koji je prije dolaska u Crnu Goru bio prisutan u svim zemljama regiona i svijeta i on je sada dominantan u svim zemljama svijeta“, ističe Galić.

Maske nijesu štetne po zdravlje, u kombinciji sa vakcinama u velikom procentu štite od obolijevanja

Početak školske godine obilježila je neizvjesnost, da li će maske biti obavezne ili stvar volje u školama. Nadležni su prvo prepustili savjesti pojedinaca, pa su se ubrzo predomislili i odlučili da su maske ipak obavezne u obrazovnim institucijama. Dio roditelja prihvatilo je tu odluku, dok se značajan broj protivi ovoj odluci, tvrdeći da šteti zdravlju i psihofizičkom razvoju djece.

„Sve studije, istraživanja koja su sprovedena, i na osnovu kojih i mi predlažemo naše mjere, jer one su u okviru metodologije SZO, koje mi koristimo prilikom predlaganja mjera, govore o tome da maske nijesu štetne. Naprotiv, u kombinciji sa vakcinama one mogu da nas u velikom procentu zaštite od obolijevanja. Čak i u zatvorenom prostoru. Time smo se i rukovodili kada smo predlagali Ministarstvu zdravlja i drugim nadležnim tijelima nošenje maske učenika u školskoj sredini“, pojašnjava Galić.

Trenutno po mjerama, nošenje maske u zatvorenom prostoru je obavezno, dok na otvorenom prostoru, nije obavezno, sem u momentu kada se ne može obezbijiti distanca od dva metra, u tom trenutku bi trebalo nositi masku. Uskoro će, kako kaže Galić, animacijama biti prikazano koliko su maske korisne.

„Biće uskoro predstavljene i animacije koje će pokazati koliki je rizik od samog obolijevanja ukoliko se ne nose maske u zatvorenom prostoru i one će na najslikovitiji način moći da objasne korist koju imamo od nošenja zaštitnih maski u zatvorenom prostoru, pa i u školskoj sredini. Moram napomenuti da u svim zemljama regiona, pa i u zemljama svijeta i Evrope, obavezno je nositi maske u školama. Stručna javnost je istakla da nema štetnosti u nošenju zaštitne maske, a zaštita od Kovida-19 je izrazito velika“, dodaje Galić.

Direktor IJZ-a ističe da su iste mjere u školama važile i tokom prethodne školske godine.

„Maske smo preporučivali početkom školske sezone i prošle godine, kada nije bio toliko zarazan soj, kao što je Delta soj,a to je dodatan razlog zašto smo predložili maske, s obzirom na to da se sada epidemija za 60 posto brže može razviti. To su neki elementi zbog kojih predlažemo mjere. Mi predlažemo a ne odlučujemo o mjerama, a druga stručna tijela, izvan IJZ-a, odlučuju koje mjere će biti prihvaćene ili ne“, pojašnjava Galić.

Mjere precizne, svako okupljanje nosi epidemiološki rizik

Prije petnaestak dana, građani koji se protive ustoličenju Joanikija na Cetinju, okupili su se u tom gradu u znak protesta. Novi skupovi najavljeni su za danas i sjutra. Svaki skup, kaže Galić, nosi određeni epidemiološki rizik.

„Mjere koje predlaže IJZ su jako precizne. Svaki skup, bilo kojeg tipa, nosi epidemiološki rizik u svim fazama epidemije, pa i u ovoj. Naravno, uz poštovanje nekih osnovnih mjera i sistema kontrole, kao što je provjera Kovid digitalih potvrda, koje su dostupne u Crnoj Gori, taj rizik može da se smanji“, pojašnjava Galić.

Nepoštovanje epidemioloških mjera, otvorene granice, okupljanja građana uzeli su svoj danak, pa broj novozaraženih konstantno raste. Uskoro, kako kaže Galić, možemo očekivati i strožije mjere.

„Kao što se sama Vlada već izjasnila, svakako da na ovom nivou u eksponencijalnoj fazi epidemije se predviđaju neke mjere koje bi u kraćem rokudale rezultat, s obzirom na to da nijesmo baš bili disciplinovani u primjenjivanju dosadašnjih. Kad kažem mi, mislim na građane, ne na sebe lično, i ne na IJZ. Prije svega i na privredne subjekte, ugostiteljske i trgovinske objekte, koji su bili dužni da vrše kontrolu ulaska u svoje objekte u trenucima kada se širi epidemija… Svakako, moraće restriktivnije mjere da se uvode“, zaključuje Galić.