Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić ocijenio je u razgovoru za „Dan“ da postoji više razloga što smo u 2021. godini imali veliki broj oboljelih i preminulih od virusa korona, počev od novih opasnijih sojeva, nedovoljnog obima vakcinisanih, nestabilne društveno-ekonomske situacije u državi i nepoštovanje mjera. On je kazao da je potrebno kadrovski ojačati Institut jer su njegove kolege već umorne nakon dvije godine borbe sa epidemijom.

• Kako ocjenjete tok epidemije u Crnoj Gori u 2021. godini, imali smo veliki broj žrtava. Da li to treba sve da nas zabrine, šta je razlog?

Tok infekcije, a samim tim i njene posledice posmatraju se kroz karakteristike svih elemenata osnovnog epidemiološkog modela uzročnik–sredina–domaćin. Tokom 2021. godine prvobitni virus je pretrpio brojne mutacije čime je umnogome postao kontagiozniji (zarazniji), znatno prenosiviji, pa je samim tim ubrzao povećanje broja oboljelih u kratkom vremenskom roku, odnosno ubrzao epidemiju.

Sledstveno tome, povećan je broj hospitalizovanih i preminulih osoba kao posledice ove biološke promjene samog virusa. Govoreći rječnikom brojki, ako je prošle godine oboljela osoba mogla da zarazi dvije do tri osobe, sada sa novim mutiranim sojevima i promjenom virusnog biološkog potencijala, jedna oboljela osoba može da zarazi osam do deset osoba. Razlog velikog broja oboljelih, a samim tim i preminulih su i specifični socio-ekonomski uslovi u kojima se država našla. Naša zemlja je u ovom periodu pokazala društveno- političku nestabilnost što je jedna od najopasnijih pozicija u odgovoru na ovako ozbiljnu biološku prijetnju. Nepridržavanje protivepidemijskih mjera i odziv na vakciniciju u nedovoljnom obimu uzrokovali su osjetljivost pojedinca naše zajednice na obolijevanje od ovakve vrste patogena. I pored ovih, sasvim jasnih razloga, konačna analiza odgovora na ovakav zdravstveni izazov, kao i poređenje zemalja u tom odgovoru, moguća je pet-šest godina nakon završetka vanrednog događaja, kakav je slučaj sa analizom svih prethodnih epidemija i pandemija u stručnom pogledu.

• Da li IJZ ima dovoljno novca za rad u ovakvim okolnostima. Jeste li tražili više i koliko sredstava za 2022. godinu, da li je u planu nabavaka nove opreme za laboratorije i koje?

Jedan od osnovnih preduslova i rezultata tokom ove godine bila je finansijska stabilizacija Instituta. U tome smo uspjeli zahvaljujući bezrezevnoj podršci Ministarstva zdravlja, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Vlade Crne Gore. Zahvaljujući pregalaštvu zaposlenih u Institutu uspjeli smo i kroz aktivnosti na tržištu usluga zaraditi dodatna sredstva čime smo omogućili stabilnu finansijsku situaciju koja nam daje sigurnost da ćemo i u sledećoj godini uspjeti da ispunimo sve izazove koje nas očekuju.

• Kako ocjenjujete rad Instituta u 2021., da li ste uspjeli da odgovorite izazovu epidemije, koja je bila još teža nego u prethodnoj godini?

Potpuno sam zadovoljan aktivnostima i ostvarenim zadacima u ovoj pandemijskoj godini, što se tiče zaposlenih u Institutu za javno zdravlje Crne Gore. Borba sa pandemijom koju je izazvao SARS-CoV-2 je samo jedan od segmenata ogromnog posla koji Institut obavlja u misiji očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva Crne Gore.
Od početka pandemije smo nabavkom aparata ili različitim donacijama za 40 puta uvećali kapacitete detekcije patogena PCR metodom. Izuzetno vrijedno osoblje Laboratorije za molekularnu dijagnostiku je nakon obuka samostalno sprovelo sekvenciranja SARS- CoV-2 genoma, i tom prilikom su se dokazali prvi slučajevi infekcije omikron sojem SARS- CoV-2 u Crnoj Gori. Time su učinili Institut jedinim Institutom za javno zdravlje u regionu u čijim laboratorijama se radi ova jedna od najnaprednijih tehnologija za genetske analize.

Tokom posjete delegacije Crne Gore u Berlinu je potpisan Memorandum o saradnji sa Robet Koh Institutom kojim je potvrđen niz aktivnosti u oblasti stručnog osposobljavanja, naučnog istraživanja i ostalih javno-zdravstvenih aktivnosti.Takođe, Memorandumi o saradnji su potpisani i sa Agencijom sa zaštitutu životne sredine i Radio-televizijom Crne Gore. Takođe, poslije prošlogodišnjeg zaustavljanja skrning programa za detekciju, kolorektalnog karcinoma, karcinoma grlića materice i dojke zbog početka pandemije, isti su ponovo pokrenuti. Pored ovih aktivnosti brojna su učešća u izradi različitih strategija, akcionih planova u oblasti zdravstva kao i brojni projekti iz oblasti epidemiologije, higijene, socijalne medicine. Uloga Instituta u odgovoru na pandemiju je postavilo našu ustanovu u centar ovog događaja. Obaveze koje je Institut sproveo u komplikovanim socijalno-ekonomskim događajima koji su dodatno usložili ionako jako složenu zdravstveno-epidemiološku situaciju uzorkovanu pandemijom SARS-CoV-2, su bile mnogobrojne i vrlo odgovorne. Predstavnici Instituta su učestvovali u predlaganju protivepidemijskih mjera i organizaciji procesa vakcinacije sastavljene od velikog broja aktivnosti. I pored toga što se u odnosu na prošlogodišnji Alfa-Vuhanski soj SARS-CoV-2 tokom ove godine pojavio veći broj novih sojeva koji su mnogostruko zarazniji, zahvaljujući kombinaciji protivepidemijskih mjera i vakcinacije, novi sojevi nijesu ispoljili svoj potpuni epidemijski potencijal.

• Kakva je situacija sa kadrom u Institutu, da li vam fali epidemiologa i koliko, a koliko mikrobiologa, laboranata, s obzirom na to da znamo da ste imali odlazak nekoliko stručnjaka?

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore nije bilo odlazaka stručnog kadra, sem ukoliko nijesu ostvareni zakonski uslovi vezani za penziju pojedinih zaposlenih u Institutu. Naprotiv, uspjeli smo da novozaposlenim stručnim kadrom održimo korak sa pandemijom i brojnim navedenim aktivnostima. S obzirom na to da pandemija traje već drugu godinu svakako da je osoblje koje učestvuje u direktnom odgovoru je već umorno, neophodno je pojačati kadrovske kapacitete što ćemo u narednom periodu i učiniti.

•Koliko ukupno Crnoj Gori fali epidemiologa, posebno kada su u pitanju ovakve zdravstvene krize, epidemije širokih razmjera?

Prije početka pandemije u Institutu je bilo zaposleno preko 20 epidemiologa, dok su Higijensko-epidemiološke službe skoro svih domova zdravlja imale epidemiologe. Takođe, i u većini bolnica su imali kliničke epidemiologe. Svi oni su bili nosioci u nadzoru i reagovanju na pandemiju kovid-19 infekcije. Svakako da su nove prilike ukazale da je neophodno što veći broj ovako visokospecijalizovanog kadra, imajući u vidu izazove koje ćemo, sasvim sigurno, u budućnosti imati.

•Šta se može očekivati u 2022. godini, da li epidemija može da se stavi pod kontrolu, hoće li građanima biti potrebna četvrta doza vakcine i da li se treba plašiti novih sojeva?

Predviđanje daljeg toka pandemije je neizvjesno budući da se ovakva vrsta zdravstvenog izazova javila prvi put u modernoj istoriji. Pri tome treba imati u vidu šta mi sami, kao građani, možemo učiniti da pandemija utihne. Prije svega, potrebno je vakcinisati se sa brojem doza koje zdravstvene vlasti nakon stručne analize obznane, za sada su to tri doze. Na osnovu analiza u narednom periodu znaćemo koliko je to doza prije nego ovaj virus svedemo na endemijski događaj kada će se smanjiti njegov biološki potencijal na mjeru virusa koji ima sezonski karakter. Takođe, potrebno se pridržavati, prije svih, osnovnih epidemioloških mjera: nošenje maske, pravilna higijena ruku, pridržavanje adekvatnog odstojanja, izbjegavanje zatvorenih prostora sa velikim brojem osoba, dobra ventilacija prostorije.