Finansijski konsultant Stevan Gajević kazao je u emisiji „Epicentar“ na Gradskoj RTV da Crna Gora mora da uloži dodatne napore na uklanjanju biznis barijera i privlačenju investitora. Navodi da bi trebalo izdvojiti od pet do 30 vodećih projekata iz svih oblasti koje mogu da se ponude investitorima.

Finansijski konsultant Stevan Gajević kazao je u emisiji „Epicentar“ na Gradskoj RTV da Crna Gora mora da uloži dodatne napore na uklanjanju biznis barijera i privlačenja investitora. Navodi da bi trebalo izdvojiti od pet do 30 vodećih projekata iz svih oblasti koje mogu da se ponude investitorima.

Ističe da nije lako donositi odluke u domenu izvršne vlasti.

„Morate donositi odluke koje se ne sviđaju svima. Reformska politika Vlade počela je 2022. godine, odnosno Evrope sad 1, traje i vrlo je pozitivna. Nešto se mijenja pozitivno u našem društvu i to je dobro. Kao što je juče istakao premijer Spajić, imamo značajno smanjenje sive ekonomije u domenu radne snage, značajno smanjenje direktnih poreza na zarade zaposlenih i doprinosa, što donekle utiče na atraktivnost kod novog zapošljavanja i eventualno u jednom dijelu kod investicija. Moramo biti objektivni i reći da određene reforme kasne, prije svega reforma Poreske uprave, gdje se u samim transformacijama očekuje značajno efikasniji novi sistem, kao i kada su u pitanju nove investicije, preduzeća i izvještavanje poreskog organa. Dosta toga se uradilo, a ne smijemo stati sada“, naveo je Gajević.

Ističe da se posebna pažnja mora posvetiti direktnim investicijama, naročito domaćim. Navodi da je kod investiranja veoma bitno da država, u okviru ekonomske politike, izdvoji od pet do 30 vodećih projekata iz svih oblasti koje mogu da se ponude investitorima.

„Ne možemo očekivati da investitori sami dođu i da se raspituju po zemlji šta bi mogli da rade i šta je za njih atraktivno. Država treba da uradi određeni broj projekata koji će biti spremni da se ponude potencijalnim investitorima. Investitor će u tom slučaju biti sa manje početnih barijera i sigurniji da će se njegova investicija i realizovati“, kazao je Gajević.

On smatra da bi Crna Gora u nekim stvarima trebalo da se ugleda na Albaniju koja ima jednostavnost u poslovanju.

„Broj biznis barijera je znatno manji, broj koraka za dobijanje građevinske dozvole je manji i mnogo toga je olakšano investitorima. Uklanjanje biznis barijera, smanjenje birokratskih prepreka i sve ono što bi moglo da dovede do jačanja proizvodnih domaćih investicija je važno. Turizam je važan, ali industrija može da nam donese mnogo više“, poručio je Gajević.

Komentarišući najavu novog zaduženja Crne Gore od 500 miliona eura, Gajević je naveo da imamo potrebu da se zadužimo kako bi vraćali rate iz ranijih godina.

„Sa aspekta državne politike mi smo prinuđeni da izvršimo dodatno zaduženje, koje je, prije svega, usmjereno na vraćanje tranši iz 2018. godine. Možemo reći da proteklih godina nismo dobro radili u smislu fiskalne odgovornosti, te da je trebalo jedan dobar dio tranše uštedjeti i akumulirati iz nekih drugih projekata. Crna Gora mora raditi na fiskalnoj strategiji. Fiskalna odgovornost mora biti značajno pooštrena“, istakao je Gajević.

Urednik ekonomije u dnevnom listu Dan, Draško Milačić navodi da bi za Crnu Goru trebalo da bude alarm podatak Američke privredne komore da je poslovni ambijent bio bolji 2018. godine nego sada.

„U tom periodu imali smo veliki broj reformi, veliko smanjenje opterećenja na rad, jer su ukinuti doprinosi za zdravstvo, smanjeni su doprinosi za PIO, odnosno sve ono što su poslodavci tražili decenijama unazad a što se nije mijenjalo. Vlada bi trebalo da se zabrine na takav komentar, s obzirom da dolazi od Američke privredne komore. Nadam se da će Vlada to shvatiti kao upozorenje i da će uraditi nešto što će na kraju dovesti do toga da budu zadovoljni i poslodavci i zaposleni“, kazao je Milačić.

Urednik portala Biznis.cg, Predrag Zečević nije saglasan sa brojnim ocjenama Američke privredne komore na jučerašnjem panelu, navodeći da ih brojke demantuju.

„Savjet stranih investitora imao je u 2024, odnosno kompanije su imale dobit od 200 miliona eura, a u godinama za koje pričaju da su zlatno doba (2018. godina), imali su dobit 40 miliona, što je pet puta manje. Nema logike da im je valjalo kad su imali dobit od 40 miliona, a ne valja im kad je 200 miliona. Za mene je juče najvažnija stvar koja je juče izgovorena – formiranje brzog Arbitražnog suda, koji bi rješavao privredne sporove. Ne postoji ništa značajnije od domaćih ulaganja i na to treba da se fokusiramo. Na taj način sve ostaje u zemlji“, kazao je Zečević.

Kada je riječ o turizmu, Zečević navodi da bi Crna Gora trebalo da slijedi primjer gradova kao što su Venecija, Barselona ili Dubrovnik, koji ograničavaju broj turista, a imaju velike prihode, te da bi morali da „biramo“ turiste koji dolaze, jer i, kako kaže, nemamo dovoljno mjesta za više od oko tri miliona turista.