Foto: Pixabay –

Sudovi za prekršaje su tokom prethodne tri godine imali više od 6.000 predmeta protiv javnih funkcionera zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije, a izricali su sankcije u rasponu od 50 do 2.000 eura.

Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, funkcionerima je u istom periodu izrečeno je gotovo četvrt miliona eura kazni.

“Vijestima” je iz podgoričkog Suda za prekršaje, koji ima odjeljenja u Nikšiću, Danilovgradu i na Cetinju, rečeno da je tokom 2024. bilo 1.444 predmeta protiv javnih funkcionera, a od tog broja riješeno je 835.

“Ostalo je neriješeno 609 predmeta”, precizirali su iz tog suda, dodajući da se radi o statistici koja obuhvata i područna odjeljenja.

Ističu da je tokom 2023. godine bilo je 1.456 takvih predmeta – riješeno je 547, a neriješeno 909. U godini prije toga bilo je 857 predmeta zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije, a od toga je, kako su kazali, riješeno 386 predmeta, dok je neriješeno 467 predmeta.

“Najmanja izrečena novčana kazna iz oblasti Zakona o sprečavanju korupcije iznosila je 50 eura, dok je najveća novčana kazna izrečena 2.000 eura”, rečeno je “Vijestima” u tom sudu.

Minimalna kazna, prema Zakonu o sprečavanju korupcije, trebalo bi da iznosi 500, a maksimalna 2.000 eura.

Upitani zbog čega je dobar dio kazni ispod zakonskog minimuma i da li bi izricanje sankcija po slovu antikorupcijskog propisa doprinijelo boljem poštovanju Zakona o sprečavanju korupcije, iz podgoričkog Suda za prekršaje objašnjavaju da je “sud dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite i pravične odluke, kao i da sa jednakom pažnjom ispituje i utvrdi činjenice koje terete okrivljenog i one koje mu idu u korist”.

“Takođe, postojanje ili nepostojanje činjenica na kojima zasniva odluku, sud cijeni po svom slobodnom uvjerenju, a uzimajući u obzir olakšavajuće i otežavajuće okolností koje su propisane zakonom. Dakle, koju će sankciju sud izreći zavisi od svakog pojedinačnog slučaja, odnosno dokaza koji egzistiraju u određenom predmetu, te mišljenja suda da će se upravo izrečenom sankcijom postići svrha kažnjavanja, odnosno uticati na specijalnu i generalnu prevenciju”, pojasnili su iz podgoričkog suda.

Bijelo Polje: Kažnjavani funkcioneri – penzioneri

Pred Sudom za prekršaje u Bijelom Polju i njegovim područnim odjeljenjima, u periodu od početka 2022. do kraja 2024. godine bio je 1.231 predmet koji se odnosi na javne funkcionere i oblast sprečavanja korupcije.

Kako su iz tog suda istakli, riješen je 1.051, ustupljeno šest, dok je ostalo neriješeno 174. predmeta.

“Izrečene kazne su se kretale od uslovnih opomena i novčanih od 100 do 1.000 eura”, precizirao predsjednik suda Alija Beganović.

Naglasio je da je “svaki sudija je samostalan u radu i prilikom izricanja kazne cijeni i olakšavajuće i otežavajuće okolnosti kod okrivljenog jer je svaki postupak individualan”.

“U većini ili čak dvije trećine postupaka na bilo koju odluku suda nije bilo žalbe ili su odluke potvrđene od strane Višeg suda za prekršaje CG što znači da je ovaj sud adekvatno odmjeravao kazne u postupcima”, pojasnio je Beganović.

U odnosu na primjenjivanje zakonskog minimuma, objašnjava, svaki postupak je posebna situacija, pa se ni kazne ne mogu generalizovati.

Podsjeća da ukoliko funkcioner i nakon sankcije ignoriše svoju obavezu, Agencija može predložiti njegovo razrješenje.

“I to ne zavisi od suda”, poručuje Beganović.

Ističe da pred tim sudom “i nije bilo toliko postupaka visokih zvaničnika, već su se postupci uglavnom vodili protiv članova školskih odbora, članova upravnih odbora lokalnih preduzeća…”

“Od kojih su 80 odsto penzioneri koji jedva sastavljaju kraj sa krajem i protiv lokalnih odbornika kao i određeni postupci protiv pravnih lica partija i odgovornih u njima po Zakonu o sprečavanju finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja”, kazao je Beganović.

Budva: Rijetke žalbe na odluke

Sud za prekršaje u Budvi i njegova odjeljenja u Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju su tokom trogodišnjeg perioda riješili 1.301 prekršajni predmet iz oblasti Zakona o sprečavanju korupcije.

Tokom 2022. je riješeno 263, u 2023. je riješen 441 predmet, a u 2024. godini 327.

“Okrivljenima su osim opomene, kao mjere upozorenja, izricane i novčane kazne u rasponu od 100 do 1.000 eura”, kazao je “Vijestima” predsjednik tog suda Marko Đukanović.

I on pojašnjava da prilikom odmjeravanja vrste i visine prekršajne sankcije, sud uzima u obzir, kako olakšavajuće, tako i otežavajuće okolnosti na strani okrivljenih, a sve u skladu sa Zakonom o prekršajima.

“Primijetno je da se u ovim vrstama predmeta izriču kazne ispod propisanog minimuma, što je uslovljeno očigledno većim brojem olakšavajućih okolnosti, koje opredjeljuju postupajuće sudije da izriču takve kazne. Ipak, često se da primijetiti da postoje okolnosti koje su očigledno olakšavajuće na strani okrivljenih lica, a sastoje se u tome da je izvještaj o prihodima i imovini dostavljen Agenciji par dana nakon isteka zakonskog roka, da je razlika između prijavljenih prihoda i/ili imovine sa stvarnim stanjem stvari veoma mala ili simbolična (primjera radi netačno prikazan broj akcija u privatizacionim fondovima, neprikazivanje dugova članova zajedničkog domaćinstva, očigledne omaške u kucanju slova i brojeva – zarade i brojevi kat.parcela…), okolnosti da obrasce popunjavaju osobe koje nemaju elementarnog informatičkog znanja; okolnosti da se izvještaji dostave agenciji nakon pokrenutog prekršajnog postupka…”, objasnio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, žalbeni postupci i eventualne preinačujuće odluke u dijelu izrečene prekršajne sankcije mogu rezultirati strožom kaznenom politikom.

“Ovo tim prije, što je primijećeno da se žalbe u ovim predmetima vrlo rijetko izjavljuju”, zaključio je Đukanović.

Iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom rukovodi Dušan Drakić, “Vijestima” su kazali da su u 2022. pokrenuli 1.117 prekršajnih postupaka protiv javnih funkcionera. U istom periodu okončano je 869 postupaka, uključujući i postupke iz prethodnih godina. Sankcije su izrečene u 805 slučajeva – 349 opomena i 456 novčanih kazni, u ukupnom iznosu od 81.480 eura.

Tokom 2023. pokrenut je 1.821 prekršajni postupak, objašnjavaju iz ASK, dok je okončano 1.193 postupka. Sankcije su izrečene u 1.041 slučaju – 630 opomena i 411 novčanih kazni, ukupne vrijednosti 97.305 eura. U prošloj godini su pokrenuli 1.114 prekršajnih postupaka, od čega je okončano 1.308, uključujući i one iz prethodnih godina. Izrečeno je 947 sankcija – 635 opomena i 312 novčanih kazni, u ukupnom iznosu od 70.850 eura, kazali su “Vijestima” iz Agencije.

Novi zakon – blaži zakon

Iz ASK-a kažu i to da su prošlogodišnje izmjene Zakona dovele do toga da moraju da odustaju od prekršajnih postupaka protiv javnih funkcionera koji nisu dostavili izvještaje o prihodima i imovini nakon prestanka funkcije.

Ta situacija, objasnili su iz Agencije, nastala je “zbog primjene blažeg propisa prema učiniocima prekršaja, u skladu s praksom Višeg suda za prekršaje”.

Pored toga, navode iz te institucije, prekršajni postupci su prekinuti i zbog neusaglašenosti materijalnih i kaznenih odredbi u Zakonu, što bi moglo rezultirati neosnovanim sudskim troškovima.

Prema njihovim odgovorima, promijenjena su i tumačenja statusa članova školskih odbora, predsjednika i članova radnih tijela, zbog čega su pojedini postupci obustavljeni.