Foto: Ilustracija-

Sutkinja Privrednog suda Marija Adžić će kroz mjesec dana donijeti presudu u sporu koji kompanija “BB Hidro” (BBH) vodi protiv države, po osnovu naknade štete i izmakle dobiti od 1,65 miliona eura za izgradnju male hidroelektrane (mHE) “Slatina” na istoimenoj kolašinskoj rijeci.

To je epilog ročišta koje je juče održano u Privrednom sudu.

„BBH” traži isplatu 1,41 milion eura po osnovu izmakle koristi, 168,51 hiljadu eura na ime obične štete, 79,41 hiljadu po osnovu kamate obračunate u nalazu i mišljenju vještaka“

Firma BBH, čiji su vlasnici Ivan Burzanović i Blažo Đukanović, sin bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, od države traži naknadu štete i izmaklu dobit, jer im je onemogućeno da grade malu hidroelektranu (mHE) “Slatina” i pored toga što im je po osnovu ugovora o koncesiji iz 2017. godine izdata energetska dozvola za to.

BBH tužbom traži da sud utvrdi da je raskinut ugovor o koncesiji za mHE Saltina iz 2017. godine, ali i da im država isplati 1,41 milion eura po osnovu izmakle koristi, 168,51 hiljadu eura sa zateznom kamatom na ime obične štete, kao i 79,41 hiljadu po osnovu kamate obračunate u nalazu i mišljenju vještaka i druge troškove…

Advokat BBH Milja Đuranović je u završnom izlaganju od suda zatražila da se tužba usvoji, dok je zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države Radomirka Raičević tražila da se odbije kao neosnovana.

Raičević se osvrnula i na zaključak Vlade iz oktobra prošle godine sa informacijom o aktivnostima na realizaciji projekata obnovljivih izvora energije, i naglasila da je obaviještena da je taj zaključak stavljen van snage, jer je objavljen bez objašnjenja i potpunog sagledavanja stanja.

Advokat “BBH” Ana Đukanović, sestra bivšeg predsjednika države, je dodala da to potvrđuje da je Vlada neodgovorna te da to što je uništila veliki broj projekata za mHE, ide u prilog ovoj kompaniji. Raičević je istakla da ti navodi ne stoje, nego da se radi o odgovornoj i Vladi u punom kapacitetu. Đukanović je naglasila da ostaje pri stavu da su Vlade bile neodgovorne u odlukama za mHE.

Advokatica Đuranović je naglasila da se zaključak Vlade može prihvatiti kao nesporan, ali i kao nevažan za spor.

Iz firme BBH smatraju da ih je država oštetila, jer je 2021. godine Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) odbilo njihovu žalbu, odnosno potvrdilo rješenje urbanističko-građevinskog inspektora koji je prekinuo postupak odobrenja gradnje mHE.

BBH je u maju 2015. godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma tražio dobijanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za gradnju mHE. Resor, kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović, odbio je njihove zahtjeve, uz obrazloženje da za vodotok rijeke Slatine nije urađeno hidrološko istraživanje, uz naglasak da je neophodno da se uradi studija lokacije. Početkom 2017. BBH ponovo podnosi zahtjeve za dobijanje UTU, koji su potom izdati.

Vlada Duška Markovića je zatim donijela odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za izgradnju mHE “Slatina”, kojom je predviđeno da Uprava za nekretnine ekspropriše 600 kvadrata zemlje u vlasništvu staromještanskih porodica u katastarskoj opštini Raško – Mioska i time omogući realizaciju projekta.

U decembru 2020. godine BBH je dostavio prijavu urbanističko-građevinskoj inspekciji za gradnju “Slatine”, nakon čega je inspektor prekinuo postupak provjere podnošene prijave građenja uz obrazloženje da se čeka okončanje postupka kontrole procedure i zakonitosti zaključenih ugovora o koncesiji za male hidroelektrane od radne grupe formirane pri Ministarstvu kapitalnih investicija.

U maju iste godine MEPU, kojim je rukovodio Ratko Mitrović, odbio je žalbu BBH-a i potvrdio rješenje urbanističko-građevinskog inspektora. Vlada Zdravka Krivokapića je sredinom janura 2021. godine dala saglasnost da se prekine postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana, pa i “Slatine”.