Sve se dogodilo u Tirani, gdje su ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali dokument u kojem je, između ostalog, naglašen značaj zajedničkih odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli uticati na bezbjednost u regiji.

Dokument predviđa i da dogovoru mogu pristupiti i druge države.

Ko bi mogao imati kakvu korist

Sporazum, između ostalog, predviđa saradnju u oblasti vojne industrije. I to se dešava u momentu kada sve tri države pokreću program modernizacije oružanih snaga.

I čini se kako bi predviđena saradnja najviše naruku mogla ići Hrvatskoj, koja ima najrazvijeniju odbrambenu industriju kada su u pitanju države potpisnice. Ta država ima sasvim dobre kapacitete i za proizvodnju i za remontovanje.

Što se Albanije tiče, za njih je sporazum značajan jer su tokom prošle godine započeli proces reforme i modernizacije vojne industrije, koja je decenijama bila dotrajala, pri čemu je od njihovih proizvoda u novije vrijeme jedini značajniji bila linija oklopnih vozila “Shota”.

Benefit koji Kosovo ima, bez sumnje, najprije je to što im sporazum garantuje još čvršću saradnji sa dvije članice NATO-a. Pritom, ne treba zanemariti da Hrvatska učestvuje u misiji KFOR-a i EULEX-a u toj državi.

Beograd: NATO nije ni obaviješten o sporazumu

Potpisivanje memoranduma očekivano je izazvalo negativne reakcije u Srbiji, a o svemu je juče govorio i predsjednik te države Aleksandar Vučić u Briselu.

On je kazao kako je pomenuto pitanje potegnuo i tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, pri čemu ističe da je “gotovo uvjeren da Alijansa o tom sporazumu nije bila obaviještena”.

Vučić ističe i kako su države potpisnice prekršile sporazum o kontroli naoružanja star gotovo 30 godina, koji je regionalnog karaktera.

“Ali, vidjeli smo po reakcijama iz Hrvatske i drugih djelova regije da njih to ne zanima”, kazao je on.

Zagreb: Želimo ojačati saradnju

Iz Hrvatske, sa druge strane, odgovaraju kako je jačanje postojećih i stvaranje novih paktova uslovljeno aktuelnom geopolitičkom situacijom.

“Naši odnosi i sa Albanijom i sa Kosovom traju dugo i imaju prijateljski karakter. Želimo ojačati političku i odbrambenu saradnju, ali i podržati Kosovo i Albaniju na euroatlantskom putu. Saradnju ćemo temeljiti na savezništvu i zajedničkim interesima”, kazao je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić.

Iz Crne Gore nema reakcija

Iz naše države reakcija za sada nema.

Svoje viđenje o sporazumu tri države sa kojima se graničimo nije iznio ni ministar odbrane Dragan Krapović, niti neko sa ‘viših instanci’.

Iako su među potpisnicama i naše dvije NATO saveznice, ipak, sve se dešava u momentu kada su bilateralni odnosi Crne Gore sa više susjeda, a naročito sa Hrvatskom, u najmanju ruku delikatni i izazovni.