Lideri Evropske unije (EU) obećavaju da će nastaviti pružati vojnu podršku Ukrajini uprkos aktuelnim ruskim naporima u pregovorima da zaustave isporuke zapadnog oružja Kijevu.

Očekuje se da će na okupljanju u Briselu 20. i 21. marta lideri Unije usvojiti zaključke samita u kojima se navodi da „Evropska unija održava pristup ‘mir kroz snagu’, što zahtijeva da Ukrajina bude u što jačoj mogućoj poziciji, sa vlastitim snažnim vojnim i odbrambenim kapacitetima kao ključnom komponentom.“

Tekst, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, također ističe da „ostaju posvećeni, u koordinaciji sa partnerima i saveznicima, pružanju daljnje sveobuhvatne podrške Ukrajini i njenom narodu, dok koristi pravo na samoodbranu protiv ruske agresije.“

Sastanak u Briselu se održava dva dana nakon telefonskog razgovora između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, u kojem je dogovoren 30-dnevni prekid napada na energetsku infrastrukturu.

Međutim, samo nekoliko sati nakon poziva, Ukrajinske željeznice potvrdile su da su ruski dronovi ciljali energetsku infrastrukturu povezanu sa željezničkim sistemom u Dnjepropetrovskoj oblasti.

EU vojnici na terenu

Tekst EU obično zahtijeva jednoglasan pristanak svih 27 država članica, ali diplomate iz Unije, koje su govorile pod uslovom anonimnosti kažu da će Mađarska, koja se odavno zalaže za pomirljiviji ton prema Kremlju tražiti da bude izuzeta. Slično se dogodilo na EU samitu održanom ranije ovog mjeseca.

Zemlje Evropske unije do sada su bile isključene iz pregovora koji se vode u Saudijskoj Arabiji, ali dokument naglašava da će „Evropska unija i države članice doprinijeti mirovnom procesu i pomoći u osiguranju pravednog i trajnog mira za Ukrajinu, što je u interesu i Ukrajine i cijele Evrope.“

Ipak, ne pominje se da je određen izaslanik Unije za pregovore. U Briselu se spekuliše da bi za tu ulogu mogli biti razmatrani bivša njemačka kancelarka Angela Merkel i aktuelni finski predsjednik Alexander Stubb.

Tekst ne sadrži ni direktne reference na prisustvo evropske vojske na terenu kako bi nadgledale potencijalni mirovni sporazum, što je ideja koju francuski predsjednik Emmanuel Macron neprestano zagovara, ali koju je Moskva do sada odbacila.

Brisel, međutim, ostaje pri dva druga stava koja administracija Donalda Trumpa izgleda nudi kao dio pregovora s Moskvom: popuštanje sankcija protiv Kremlja i odgovornost za ratne zločine.

Unija je nedavno produžila zabrane viza i zamrzavanje imovine za 2.400 kompanija i pojedinaca, uključujući Putina, koje su uveli u zadnje tri godine otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu. Iz EU navode da „ostaju spremni da pojačaju pritisak na Rusiju, uključujući dodatne sankcije i jačanje provedbe postojećih mjera.“

Oko 200 milijardi eura ruske imovine i dalje je zamrznuto, uglavnom u Belgiji. Sredstva bi trebala ostati blokirana „dok Rusija ne prekine agresiju protiv Ukrajine i ne nadoknadi štetu prouzrokovanu ovim ratom.“

Države članice također su dodale da insistiraju na „punoj odgovornosti za ratne zločine i druge najozbiljnije zločine počinjene u vezi s ruskom agresijom na Ukrajinu.“

Ovo dolazi nakon što je Washington najavio namjeru da se povuče iz Međunarodnog centra za procesuiranje zločina agresije protiv Ukrajine, grupe koju su zapadne zemlje osnovale 2022. godine kako bi prikupljale dokaze protiv odgovornih za potencijalne ratne zločine.