Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve usvojio je nacrt inicijative Ustavnom Sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Kako je saopšteno nakon sjednice Savjeta inicijativa će u najskorijem periodu biti predata Ustavnom sudu.

Poručili su i da protesti širom Crne Gore „neće stati niti će se umanjivati“ dok se  „ovakvav diskriminacioni“ Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne povuče.

„Episkopski savjet u potpunosti podržava juče objavljeni stav Pravnog savjeta i poziva sve dobronamjerne da svoje predloge, sugestije i ideje dostavljaju Pravnom savjetu preko naših episkopija i da se ne preduzimaju jednostrane pravne aktivnosti na polju protivljenja ovom zakonskom tekstu“, navodi se u saopštenju.

Episkopski savjet je, kako se dodaje, podržava buduće organizovanje i sprovođenje molitvenih litija četvrtkom i nedeljom.

„I daje blagoslov da mjesno sveštenstvo u svim gradovima prema iskazanoj želji i potrebi vjernog naroda ostalim danima organizuje molitvene skupove i crkveno-narodne tribine pri hramovima, kulturnim centrima i drugim za to prikladnim mjestima, podsjećajući na obavezu čuvanja mira i dostojanstva, kao i do sada“.

Dostavljena je i poruka Episkopskog savjeta, koja će biti pročitana sjutra tokom molebana i litija.

U poruci se između ostalog navodi da se protedtuje „protiv akta koji ne donosi pravdu, jednakost ni slobodu, već sve suprotno tome i akta kojim hoće da ozakone otimačinu crkvene imovine“.

„Ima nas mnogo. Više nego što može da se izbroji. I ovdje smo spremni da ostanemo koliko god bude bilo potrebno. Ne guši nas strah, drži nas hrabrost. Ne može nam ništa laž, vodi nas istina. Ne smeta nam ništa. Nema mećava, nema kiša, zime, ni vrućine nadolazećeg ljeta Gospodnjeg koje bi nas spriječile. Zato, u ime vjernog naroda i sveštenstva četiri eparhije Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, tražimo od sve tri grane vlasti naše države Crne Gore, kako one izvršne, tako i od zakonodavne i sudske, da nađu načina da pomenuti Zakon – nepovratno stave van svake pravne snage i van svakog političkog značaja. Neka to urade, što im njihov narod kaže, kako znaju i umiju“, navodi se u poruci koja će biti pročitana i sjutra.

U poruci mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, episkopa mileševskog Atanasija, budimljansko-nikšićkog Joanikija, zahumsko-hercegovačkog i primorski Dimitrija, dioklijskog Metodija i episkopa umirovljenog zahumsko-hercegovačkog Atanasija se dodaje da će se samo tako vratiti, „sada veoma narušen, mir i spokoj pravoslavnim vjernicima, koji su im u ove božićne dane narušili državni organi“.

„Naša Crkva i njene stručne službe su Vladi Crne Gore tokom prošle godine, a u skladu sa preporukama Evropske i Venecijanske komisije, dostavljali sugestije da se Predlog zakona popravi i dopuni – i nijesmo udostojeni odgovora. Crkva je tražila dijalog – nijesmo ga dobili. Skupštini smo dostavili amandmane – svi su odbijeni. Zakon je usvojen jednostrano i nasilno. Sad više nije vrijeme da mi javno sugerišemo rješenja. Sad zahtijevamo da ovaj i ovakav zakon nestane – i da ga zamjeni ustavan zakon. Onaj i onakav – koji će biti donesen u dijalogu i uz učešće svih. Mi hoćemo podnositi inicijative, svim onim državnim adresama koje su ovlašćene i koje imaju mogućnost da po ovom pitanju djeluju“.

Poručuju da je crkva za dijalog i da pozdravlja svaki akt dobre volje. 

„Spremni smo da razgovaramo sa predstavnicima sve tri grane državne vlasti – i o dobrim zakonskim rješenjima, i o eventualnom potpisivanju ugovora između Crkve i države, i o rješavanju nejasnih imovinsko-pravnih tema, i o uključenju međunarodnih institucija u naš budući mogući dijalog, i o svemu drugom što bi doprinijelo razumijevanju i smanjilo podjele između svetovnih i duhovnih vlasti – ali inicijativa za to je na strani onih koji su do sada bili nespremni za razgovor. Zato, sa ovoga mjesta kažemo ne nadajte se da će naš molitveni hod stati, niti na to imamo pravo pred precima i potomcima. Naš molitveni hod crnogorskim ulicama i šire, niti će stati niti će se umanjivati sve dok ne bude ispunjen onaj naš prvi – i minimalni i maksimalni uslov – da ovakvog diskriminacionog zakona više nema“, navodi se u poruci.