Za Crnu Goru je prošla godina bila teška zbog političke situacije, što je u velikoj mjeri usporilo ekonomski razvoj, jer su procesi privatizacije bili oslabljeni, a važnije odluke odlagane, ocijenili su predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Šef EBRD-ja u Crnoj Gori Đulio Moreno danas je na predstavljanju Izvještaja o tranziciji za period od prošle do ove godine, koji je sačinila ta institucija, saopštio da je prošla godina generalno bila teška za crnogorsku privredu.

„I pored toga isplatili smo 75 miliona eura našim klijentima u Crnoj Gori za odobrene projekte. Do kraja prošle godine EBRD je ukupno u Crnoj Gori podržao 54 projekta u vrijednosti od oko 530 miliona eura, ali smo ukupno mobilisali blizu milijardu eura“, kazao je Moreno na konferenciji za novinare.

On je rekao da privatni sektor predstavlja glavni sektor u koji EBRD ulaže.

„Crna Gora je posebno dobar primjer toga, jer je naše prisustvo u crnogorskom privatnom sektoru izuzetno bitno. Ključno pitanje u narednom periodu biće implementacija projekata u sektoru infrastrukture, ključnom stubu budućnosti crnogorske ekonomije“, smatra Moreno.

On je, kada su u pitanju projekti koje EBRD planira da finansira, posebno naveo modernizaciju tivatskog aerodroma, rekonstrukciju puteva i nastavak ugradnje pametnih brojila u crnogorska domaćinstva.

Moreno je saopštio da EBRD za svaku zemlju u kojoj funkcioniše i radi priprema strategiju koja traje četiri godine Takav dokument za Crnu Goru trebalo bi da se usvoji do maja, a fokus će biti stavljen na tri teme.

„Planiramo da jačamo i osnažimo konkurentnost privatnog sektora. Crna Gora ima veliki potencijal za poljoprivrednu proizvodnju, ali se taj sektor mora podržati. Veliki problem je distibucija proizvoda. Zamislite da zemlja sa 320 kilometara obale nema odgovarajući ribarski brod. Tokom ljeta se sva riba uvozi iz iItalije i Hrvatske“, poručio je Moreno.

On je rekao da se tokom ljeta kada je glavna turistička sezona, salata i paradajz uvoze, što je, kako je ocijenio, ‘čisto ludilo’.

„To znači uzaludno trošenje resursa i neiskorišćavanje potencijala koji postoje u zemlji“, kazao je Moreno.

EBRD će u strategiji za Crnu Goru posebnu pažnju obratiti i na unaprijeđenje povezanosti kada je u pitanju saobraćaj i energetika, kao i na regionalnu integraciju.

„Željeli bismo da podržimo tranziciju na zelenu ekonomiju i održivi turizam. Budućnost Crne Gore u smislu energetike je u obnovljivim izvorima. EBRD ne podržava izgradnju nove jedinice Termoelektrane (TE) u Pljevljima, jer država može da obezbijedi energiju na različite načine, ali to je očigledno politička odluka i nije naša uloga da raspravljamo o političkim odlukama“, saopštio je Moreno.

Zamjenik direktora u EBRD Piter Sanfi je tokom predstavljanja Izvještaja o tranziciji, rekao da se dokument fokusira na temu koja utiče na sve, a to je tema nejedakosti i inkluzije.

„U čitavom regionu EBRD-a vidimo postepeno povećavanje ekonomskog rasta. U 2015. godini smo bili pri samom dnu, gdje je prosječni rast u regionu bio oko nule. Ove godine očekujemo da region poraste oko 2,5 odsto“, naveo je Sanfi.

On je dodao da EBRD očekuje da Crna Gora nastavi rast.

„Prošla godina je bila malo razočaravajuća, jer smo očekivali četiri odsto, a bilo je malo manje od toga. Naša prognoza rasta za Crnu Goru u ovoj godini je tri odsto, ali vidjeli smo neki potencijal tako da ćemo revidirati prognozu u maju“, kazao je Sanfi.

Rast je, kako je objasnio, djelimično pokretan investicijama, izgradnjom autoputa i turizmom.

„Turizam je u Crnoj Gori važniji nego u bilo kojoj drugoj državi u kojoj radimo“, ocijenio je Sanfi.

Kada su u pitanju izazovi koji očekuju Crnu Goru, u EBRD-u smatraju da je to nastavak usklađivanja sa Evropskom unijom (EU) i sve veći nivo javnog duga.

„Sa druge strane, dosta napretka je ostvareno u stabilnosti finansijskog sektora. Crna Gora je odmakla više od drugih zemalja u regionu, ali još mnogo toga može da se uradi“, zaključio je Sanfi.Izvještaj o tranziciji, pod nazivom Tranzicija za sve: Jednake mogućnosti u neravnopravnom svijetu, baca svjetlo na nejednakost i inkluziju, objašnjavajući kako neuspjeh da se napravi fer raspodjela plodova napretka može dovesti do zastoja u političkom i ekonomskom razvoju.

Izvještaj istražuje uzroke nejednakosti u mogućnostima i sagledava kako da se ojača finansijska inkluzija.