Agencija za mirno rješavanje radnih sporova trenutno radi na 3.730 predmeta, a za dva mjeseca, odnosno od početka decembra 2023. do kraja januara 2024. godine, pristiglo joj je oko 20.000 predmeta.

U ovoj instituciji, kako su kazali “Vijestima”, trenutno radi 68 miritelja, od čega je aktivno njih 40.

Druga institucija za rješavanje sporova prije suda, Centar za alternativno rješavanje sporova, trenutno radi na više od 20.000 predmeta, a započeti su predlozima za pokretanje medijacije i onima koje su dostavili nadležni sudovi, dok se ovim poslom bavi 230 licenciranih medijatora. I iz ovog Centra su “Vijestima” potvrdili da im je krajem prošle godine pristiglo više od 10.000 predmeta vezanih za potraživanja po osnovu rada.

Veliki broj slučajeva i predloga za naplatu se u ove institucije slio krajem prošle godine, zbog izmjena Zakona o radu. Konkretno, od 7. janara ove godine zastarjela su sva radnička potraživanja – manje obračunate i isplaćene zarade, neisplaćeni godišnji odmori, manje obračunati startni djelovi zarade, neisplaćen regres, zimnice, noćni rad i slično, koja su nastala od 23. avgusta 2008. do 7. januara 2020. godine, osim doprinosa za penziono osiguranje.

Agencija se bavi besplatnim vansudskim rješavanjem kolektivnih i individualnih radnih sporova, a osnovala ju je Vlada prije 2010. godina. Nekadašnji Centar za posredovanje je usvajanjem Zakona o alternativnom rješavanju sporova u julu 2020. godine transformisan u Centar za alternativno rješavanje sporova, a bavi se medijacijom i drugim načinima rješavanja sporova.

Ove institucije su dijelom formirane i kako bi se smanjio obim posla za domaće sudove. Odnosno, nijedan sudski spor iz ovih oblasti ne može da počne kao sudski spor, ako prethodno nije pokušano mirno rješavanje tog spora pred jednom od ove dvije institucije.

Obje institucije se finansiraju iz budžeta, odnosno oni koji žele da mirno riješe spor nemaju dodatne troškove.

Od decembra riješili četvrtinu posla

“U Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova trenutno je u toku 3.730 predmeta, od početka decembra 2023. do kraja januara 2024. pristiglo je oko 20.000 predloga. Agencija ima 68 upisanih miritelja u Imenik, od čega je oko 40 aktivnih, koji se svakodnevno zadužuju sa predmetima. Što se tiče broja miritelja za postupanje u predmetima, smatramo da je dovoljan broj za obavljanje svojih dužnosti. Govoreći o periodu podnijetih predloga od decembra do danas u Agenciji je uspješno riješeno oko 25 odsto predmeta, postupak mirenja je definisan Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova i to 30 dana od dana preuzimanje predmeta, s tim što se rok može produžiti na zahtjev strana u postupku, imajući u vidu složenost predmeta”, kazali su iz Agencije.

Iz Centra za alternativno rješavanje sporova su “Vijestima” pojasnili da po odredbi člana 12 Zakona o alternativnom rješavanju sporova, oni koji žele da vode sudski spor, moraju prije njegovog pokretanja da se obrate Centru i pokušaju da riješe spor medijacijom. To je kako su naveli predviđeno u sporovima male vrijednosti, onima iz osiguranja i u slučajevima u kojima je posebnim zakonom to propisano.

Istakli su i da po izmjenama Zakona o parničnom postupku iz 2020. godine, sudije moraju spise da dostavljaju Centru radi organizovanja prvog susreta sa medijatorom u postupcima u kojima je tužena država, Glavni grad, Prijestonica, opština i u privrednim sporovima.

“Pred Centrom trenutno je u radu više od 20.000 predmeta, iniciranih predlozima za pokretanje postupka medijacije i dostavljenim od strane nadležnih sudova. Radi se o značajno većem broju pristiglih zahtjeva u odnosu na ranije periode. Navedene odredbe dovele su do priliva ogromnog broja predmeta upućenih na medijaciju i sa sigurnošću se može utvrditi, da su pomogle stručnoj i laičkoj javnosti da se upoznaju sa samim postupkom medijacije i prednostima rješavanja sporova ovim putem. Jedan od glavnih razloga koji je doveo do enormnog povećanja broja predmeta u četvrtom kvartalu 2023. godine u odnosu na period od 2020. do 2023. godine, a koji se reflektuju na rad Centra i u 2024. godini je zastara novčanih potraživanja iz radnih odnosa. U tom periodu je Centru, u svega nekoliko dana, predato više od 10.000 predloga koji se odnose na potraživanja iz rada i po osnovu rada (predaja predloga Centru prekida rok zastare)”, naveli su iz ovog Centra.

Malo medijatora u manjim gradovima

Istakli su da u Crnoj Gori postoji 230 licenciranih medijatora, koji su kako tvrde, sasvim dovoljni za priliv predmeta koji ima Centar. Dodali su da je najveći broj medijatora u Podgorici dok je u manjim opštinama licencirano svega njih nekoliko, pa taj broj treba povećati, kao i da sa resornim ministarstvom planiranju bazične obuke budućih medijatora.

”Procenat pozitivno okončanih predmeta pred Centrom relativna je kategorija, iz razloga što je u nekim vrstama sporova procenat uspješnosti dogovaranja stranaka oko 90 odsto, dok u nekim drugim je taj procenat manji. Kada se uzme u obzir preventivna uloga postupka medijacije (situacija kada nije zaključeno poravnanje, ali su stranke raspravile sporni odnos i odustalo se od parničnog postupka u budućnosti), postaje jasnije zbog čega puka statistika “riješenih” predmeta ne može biti relevantan pokazatelj uloge medijacije u društvu generalno”, istakli su iz Centra.

Ako postoji čvrsta namjera, spor se brzo riješi

Na dužinu postupka medijacije utiče, kako kažu u Centru, više faktora koji zavise od vrste spora i onih koji učestvuju, ali i da se neki okončavaju izuzetno brzo. Dodali su da se to dešava u slučajevima u kojima strane u sporu preduzimaju aktivnu ulogu i dolaze sa čvrstom namjerom da ga riješe u kroz medijaciju i zajedno rade na tome da dođe do zaključenja poravnanja.

Sporovi koji traju značajno duže, kako kažu, jesu oni u kojima se iz objektivnog razloga spor ne može riješiti efikasno. Istakli su da na dužinu postupka utiče i protok vremena, od trenutka zaključenja poravnanja (kraj postupka medijacije) do ovjere istog koju radi sud.

Naglasili su i da imaju dobru saradnju sa svim sudovima u Crnoj Gori i da su oni nemjerljiv doprinos razvoju medijacije, kroz postupak ovjere poravnanja. To kako tvrde, potvrđuje i činjenica da medijatori nesmetano koriste prostorije osnovnih sudova u svim opštinama.